AVIONI, KAMIONI

Jasmina Šikić- Jašiki

'Ajde, sada, da pravim imenom,

nazovemo svaku pomisao,

svaka druga laž je bez zareza,

naša priča gubi svu smisao.

Ili laži, maži me do zore,

pa ćeš kući sa utiskom bednim,

avioni, kamioni, svašta,

a, sam ćeš se boriti sa jednim;

tim snom tvojim, što ne trpi laži,

već ljubavi traži ostvarenje,

i sva tvoja polovična priča,

to je žvaka, za svo javno mnjenje.

A, mene si našao, a znam te,

skrati svaku, pa da nazdravimo,

ne treba mi kamionus party,

odavno se Dušo, poznajemo.

SVETLA MISAO

Gedala sam s oba svoja oka,
razmetljivost, javašluk i obest,
kako ljudi isti su ko stoka,
sad ulažem protiv svega protest.

Stani marvo, ima još humanih,
stante besni, ima pitomine,
izdajnici, ima još odanih,
jedna svetla, kroz mrak će da sine.

Kol’ko god je razvrat zamanuo,
misao će svetla da ga spreči,
ma svet nije čitav utrnuo,
da ogugla na dve blage reči.

Istorija pamti sveta stradu,
al’ se citat romantike pamti ,
ne pišu se pesme o svem gadu,
ali ljubav ostaje da plamti.

***

G L I S T I N  S A N

Sabahudin Hadžialić

Mali sam.

...Isuviše...

da bih shvatio

Igru velikih.

Visoko iznad moje glave

lete Orlovi,

smiju im se Zečevi,

a ja gledam u nebo

dok padaju, neki,

nastradali

od braće svoje.

Mali sam.

...Isuviše...

Da bih shvatio

Igru velikih

***

SONG O SAMOPREDAJI

Spasoje Ž.Milovanović

Poštovane dame i gospodo!
Ispričaću vam priču o žabi,
Koja, isto tako, može da bude i priča o babi!
Jer,
U stvarnosti, ovakvoj ili onakvoj,
Žaba često bude baba, a i baba bogami žaba!
U sred močvare
Sa lokvanja
Ugleda žaba
Nedaleko od panja
Rodu kako mirno sedi
Znala je žaba da nije baba
Zašto samu sebe da laže
Roda hoće samo da je smaže
U slast
Hoće žaba da skoči
Al nešto joj neda
I razmišlja
Što da se ne preda
Roda je gore
Blizu neba
A ja sam dole
I ona od gore
Mene vreba
I silazi čak dole
Zar da budem žaba ne-žaba
Što stalno zanoveta ko neka baba
Što da se rodi ne predam
Baš da vidim da li joj prijam
Neka joj bude
Jer
Znala je žaba da nije baba
Zašto samu sebe da laže
Roda hoće samo da je smaže
U slast
Prijatno!

MASNI TI BRKOVI

Kad ničija sveća
Do zore dogoreti neće moći
U kom smo mi onda ovo delu noći
Te se jasno vidi
A zora sigurno nije

More
Da l su ono na drumovima Turci
Il su to naši 'Ajduci
Što postaše gori no turci
Il su jataci oduvek bili
Samo pileći bataci

Vala dugo turaka po drumovima i nije bilo

Silo
Masni ti brkovi
Te se sijaš
I uz sveću
I uz mesec
I uz zvezdu Danicu
Eh
Lako je meni
Kad izberem
Silu
Na videlu

JA , SPASOJE, KROZ

EVOLUCIJU, ILITI JAO,

SPASOJE, CRNI

SPASOJE


Mogao sam ja da budem i mrav
Recimo
Pa da se budim rano
I ceo dan nešto da radim
Recimo
Njivu da sadim

Al dođe ptica
Što zna da leti
Sa pogledom oštrim
I kljunom još gorim
Recimo

Kako sa njom da se borim
Gde tako jak štit da nađem
Koplje visoko

Recimo
Nisu više ni ptice glupe
Da se od strašila plaše

Recimo
Ni cvrčak više nisam
Ako sam nekad mogao i to da budem
Recimo
Prsti mi utrnuli
Stomak se slepio
Sluh oslabio

Recimo
Pa šta sam onda

Da sam mogao da budem čovek
Morao bih prvo da budem majmun
Recimo

Kako da budem majmun
U ogledalu da se gledam
Deca da mi se smeju

Šta sam onda
Kad u bajci nisam
A majmun neću da budem
I u Boga ne verujem
I od revolucije mi muka

Šta sam onda
Brate rođeni
Brate srbine
Ako umeš i znaš
Kaži mi

***

GLAVO MOJA

Živko Vujić Živuj

Zima dođe Ruže venu
Glavo moja Na ramenu

Kiša lije Vjetar svira
Glavo moja Bez šešira

Ljeto stiglo Kosac kosi
Glavo moja Ko te nosi

Kovač kuje Čekić lupa
Glavo moja Baš si glupa

Sreli su te Pored puta
Glavo moja Zabrinuta

Riba grize Na udici
Glavo moja U ludnici

Snijeg pada Hladno vani
Glavo moja U kafani

Kelnerima Sad na meti
Glavo moja Bez pameti 

TURBO KAPITAL 

Daleko od istine i morala
Poslijeratni dani traju
U klopci vremena bez ideala
Kod nas je baš sve na prodaju

Obraz neki prodaju lično
Intimu i druge dijelove tijela
U duši je odavno haotično
Nagriza nas i kuga bijela

Mnoge slabosti i naše mane
U vrline prekonponovane
Dresirani da blenemo u ekrane
I trunemo čekajući bolje dane

Sad su takve životne slike
To je nama tranzicija dala
Više ništa nema logike
Osim logike turbo kapitala

BALKANSKO DNO

Od nas su daleko
Švedska i švedski sto
Ali nisu Balkan
I balkansko dno 

BOLJE SUTRA

Obećaše bolje sutra
U narod ubaciše kost
A obećano bolje sutra
Za narod je vječnost

ŽRTVOVANI

Moj narode kriv si
I kad ne zgaziš mrava
Moj narode žrtvovan si
A drugi žrtvu izigrava 

ZEMLJA PROFITERSKA

Koga bombama časti
Amerika i Engleska
Naučiće ubijati i krasti
Biće zemlja profiterska 

KORAKOM KORNJAČE

Naša privreda
Davno se spotače
Sada ide korakom
Najbrže kornjače

***

Slobodan Trikić

Pouka starog patka

pačićima u pubertetu

Ljubite se pačići i rastite
Al, ne zaboravite preventivu
Slobodno brčiće  omastite
S đokicom u prezervativu.

All you need is lova

Izlio sam joj dušu od a do ž
Ona mi reče: »Sve ti je dž
Ne treba mi ljubavi ni snova
All I need is lova.”

Nema više bajki

Nestale su vještice
Nema ni Pinokija
Uništi nam bajke
Plasticna hirurgija.

Svijetla budućnost

Imaćeš budućnost svijetlu
Proreče sova jednog dana pijetlu
Ostvari se to već sutradan
Kokošinjac mu zapali neki piroman.

Sudbinica

Jedan advokat iz Šida
Umro je od hemorida
O, čudna li je sudbinica
Čitav život živiš od mozga
A glave ti dodje guzica.

Saobraćajna kultura

Veoma nam je niska
saobraćajna kultura.
Prelaženje zebre
prava je avanatura.

HIMNA MAČO

HUMANISTA
(Napomena: Ne isprobavajte ovo kod kuće)

Razbijte gej paradu
Izmlatite ih k’o u kupusu vola
Odučite ih da ljube jedni druge
već samo one suprotnog pola.
Prokleti sektaši
treba u njima ubiti boga
zašto ne vjeruju u ono što i mi
u ljubi bližnjeg svoga.
Tucite zenu za njeno dobro
i ne sramite se toga
jer tako učite vašu djecu
kako da vole bližnjeg svoga

Nule

Ti si velika nula rece
Mala nula
Ti si mala nula rece
Velika nula
Ne budite tako negativni
Rece pozitivna nula

Zoran Spasojević Paske

KOMENTAR NEDELJE/NEDJELJE/SEDMICE

REDAKCIJE ŽIKIŠON-a:

Zaista, u čemu prođe proteklih devetnaest demokratskih godina

TO JE NJIMA NAŠA BORBA DALA...(VI dio)

Srbija na istoku
XXX

Sudije pred odstrelom

Država nas mora zaštiti, ponavljaju najviše rangirani predstavnici sudske vlasti u Srbiji nakon tragičnih i užasavajućih događaja od srede, 25.3.2009.g. u Knjaževcu. Tu je ubijena supruga jednog sudije u eksploziji podmetnute bombe na ulaznim vratima njenog stana.
Ova nesrećna žena druga je žrtva napada na sudije u ovom malom gradiću, a pre samo dve godine ubijen je i jedan sudija u Odžacima. Na listi pretnji, uključujući one smrću, u poslednje tri godine zabeleženo je deset incidenata. Zbog svega toga sudije pozivaju državu da razmisli o njihovoj zaštiti i izvan njihovog radnog mesta, kako bi mogli objektivno da sude, a da istovremeno budu sigurni za svoje i živote članova njihovih porodica.
Žamor, nasmejana lica i zadovoljstvo zbog ponovnog susreta predstavnika vrhovnih i ustavnih sudova regiona okupljenih u Beogradu na skupu u organizaciji Vlade Norveške, teško da može otkloniti knedlu u grlu sudijama iz Srbije samo dan nakon atentata u Knjaževcu. Nesrećna Radica Lukić podlegla je povredama dok je njen suprug, lokalni sudija, Velimir Lukić dozivao pomoć.

XXX

Da li je sekularna država ugrožena?

Nedavo povlačenje predloga Zakona o diskriminaciji, na zahtev Srpske pravoslavne crkve, kao i nekoliko postupaka crkve u ranijem periodu, pokrenuli su pitanje mesta i uloge verskih zajednica u srpskoj državi i društvu. Jedna takva tribina, koja je okupila eminentne stručnjake iz ove oblasti, predstavnike političkog života i verskih zajednica održana je u organizaciji Centra za demokratiju i nemačke Fondacije "Fridrih Ebert".
Uprkos činjenici da je Ustavom Srbije Crkva vrlo jasno odvojena od države, pojedini njeni postupci, najupečatljivije izraženi tokom uvođenja veronauke u škole ili, najsvežiji primer, insistiranjem da se iz skupštinske procedure povuče predlog Zakona o diskriminaciji, veliki deo javnosti upućuju na zaključak da se tu, praktično, radi o prividu. Zbog takvog ubeđenja, sociolog Zagorka Golubović postavlja  pitanje: 

"Da li je sekularna država ipak ugrožena ili ako ne ugrožena, a ono podrivena. Jer, uzmite u obzir veronauku, uzmite u obzir sve crkvene slave, uzmite u obzir mešanje crkve u sve sfere društva. Dakle, to je jedno pitanje o kojem bi trebalo vrlo ozbiljno razgovarati." 

S  druge strane, profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu Radovan Bigović veruje da je neznanje osnovni razlog nesporazuma na relaciji država - crkva - društvo. Bigović kaže da o spornim pitanjima na ovim relacijama nije bilo dovoljno razgovora, pa se, kao jedino logično rešenje, nameće dijalog: 

"Prvo, nisam siguran da iako te izraze stalno upotrebljavamo, da pod njima podrazumevamo iste stvari. Šta je to sekularna ili laička država? Šta je to perikalizam? Šta je to teokratija? Šta je to prosto civilno društvo? Nisam siguran da dovoljno, ili na isti način, razumemo jedan osnovni princip savremenih društava odvojenosti crkve od države." 

XXX

Bosna i Hercegovina ni na zapadu ni na istoku

Nastavlja se mostarska trakavica oko gradonačelnika

Prvog oktobra prošle godine u BiH su održani lokalni izbori, a grad Mostar još nije dobio svog “prvog čovjeka”. Već je bilo desetak neuspješnih pokušaja da se gradonačelnik izabere jer nijedan od tri kandidata nije dobio potrebnu većinu.
Za sada, kandidat Stranke demokratske akcije ima prednost nad kandidatom iz Hrvatske demokratske zajednice, a politička trgovina ne ide na ruku očekivanjima da Hrvat bude gradonačelnik Mostara.

Iako je početkom sedmice potpisan koalicioni sporazum Stranke demokratske akcije, Socijaledmokratske partije, Stranke za BiH i Narodne stranke Radom za boljitak koji je trebao jamčiti dovoljan broj glasova kandidatu SDA Suadu Hasandediću, mostarski gradonačelnik ponovno nije izabran. Faruk Čupina, predsjednik Kluba bošnjačkih vijećnika u Gradskom vijeću i član SDA:

„Ovdje očekujem potez od strane OHR-a - striktno poštivanje normativnih akata koje je donio OHR i insistiranje da se faktički natjera da se napravi takva koalicija koja će zasigurno dati egzistenciju ovom gradu.“

Vijećnik Narodne stranke Radoma za boljitak, i sam kandidat za gradonačelnika, Marko Romić o sporazumu ne može ništa reći jer su ga dogovarale stranke na višim razinama. Kada je upitanju novi krug izbora, nije optimističan:

„Mi smo tražili i dobili tumačenje OHR-a. Oni su jasno rekli: ’Ponavljaćete te krugove do besvijesti, sve dotle dok ne izabrete gradonačelnika.’ Ako to doista ostane tako, onda sam nekako skeptičan.“

U Klubu vijećnika hrvatskog naroda u Gradskom vijeću su jasni: gradonačelnik mora biti iz reda hrvatskog naroda. Dok ističu kako bi se cijela situacija mogla riješiti novim izborima ili promjenom statuta, Živko Budimir, predsjednik Kluba, dodaje:

„Iz psiholoških razloga, ali i političkih, za Hrvate u BiH zaista je značajno da u gradu Mostaru gradonačelnik bude Hrvat.“ Za SDP priče o nacionalnosti prvog čovjeka grada su skrivanje iza pravih problema, kaže Zoran Perić, predsjednik Gradskog odbora ove stranke, te dodaje:
„Imali smo dosad i Bošnjaka i Hrvata u gradu, pa šta imamo na sonu? Kakav nam je grad i na šta nam grad liči? Imamo li sada četiri komunalna preduzeća umjesto da imamo jedno?“

SDA u mostarskom Gradskom vijeću ima najviše mandata - čak 12. Od mjesta gradonačelnika ne žele odustati i zbog dogovora iz 2004. godine kada su vijećnici ove stranke glasali za kandidata HDZ-a.

S druge strane, nuditi treći entitet ili hrvatsku federalnu jedinicu sa Mostarom na čijem je čelu Bošnjak, za HDZ BiH u budućim ustavnim pregovorima bilo bi apsurdno, zbog čega ova stranka ne može provesti dogovor sa SDA. Svjesni položaja u kojem mogu zahtijevati u Narodnoj stranci Radom za boljitak navodno su tražili od zakona o poljoprivredi do podrške svom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva od vrhova ove dvije stranke.

Dok naglašava kako buduće poteze Ured visokog predstavnika ne komentariše, portparol OHR-a Mario Brkić za naš radio kaže:

„Podsjetio bih da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira rekao da smatra da je neprihvatljivo to što Gradsko vijeće Mostara nije izabralo novog gradonačelnika skoro šest mjeseci nakon izbora. Na strankama je koje su izabrane u Gradsko vijeće, dakle apel je na njih, da bi bez daljnjeg odlaganja izaberu gradonačelnika.“

Samo građani Mostara ne pokazuju previše zaintersiranosti za ono što se dešava sa izborom gradonačelnika. Osim pokreta Dosta i predstavnika nekoliko političkih partija koje ne participiraju u Gradskom vijeću, protestna okupljanja uoči sjednica Gradskog vijeća okupe tek nekoliko građana i građanki Mostara. Po onoj u Mostaru duboko uvriježenoj - bitno je da se ne puca, čini se kako je većina Mostaraca navikla živjeti u stanju po kojem je grad Mostar poznat godinama - stanju statusa kvo.

XXX

Vraćanje ustavnih promjena u Parlament

Priča o ustavnim promjenama u BiH, čini se, ponovo se vraća u klupe državnog Parlamenta. Nakon bezuspješnih pokušaja u proteklih nekoliko godina da se o ovoj temi raspravlja na nivou političkih lidera u zemlji, «prudska trojka» Sulejman Tihić, Dragan Čović i Milorad Dodik, nakon što ni sami nisu mogli pronaći dogovor o ovom pitanju, «vruć krompir» vraćaju na raspravu poslanicima.
Jedan od povoda da se u državnom Parlamentu raspravlja o promjeni Ustava BiH, kaže predsjednik SDA Sulejman Tihić, je taj što domaći političari trebaju preuzeti odgovornost da rješavaju važna pitanja. Tihić navodi i da se izmjene Ustava odnose na njegovo usklađivanje sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zatim nadležnosti države, središnjih i lokalnih nivoa vlasti, funkcionalnije institucije BiH, teritorijalnu organizaciju države i središnjih nivoa vlasti, te ostala ustavna pitanja:

„Na ovaj način želimo da kažemo da ne postoji tabu tema, da o svemu možemo razgovarati, pa i o ovako teškim pitanjima. Hoćemo li se dogovoriti, nećemo, isto će biti kao i sa preostalim pitanjima koja jesu sadržaj ustavne reforme.“

Iako je dosadašnja praksa bila da se o nekom pitanju prvo izjašnjava Zastupnički, pa tek onda Dom naroda državnog Parlamenta, odluka da o izmjenama Ustava raspravljaju poslanici prvo je prihvaćena u Domu naroda. Prvi čovjek SDA kaže kako je to urađeno dogovorom prudske trojke, pa stoga ni ne čudi što predstavnica SNSD-a Dušanka Majkić poziva sve predstavnike političkih partija u BiH da podrže izmjene Ustava ocjenjujući kako domaći predstavnici vlasti o tome trebaju raspravljati, a ne da očekuju da to umjesto njih uradi međunarodna zajednica:  „Taj prijedlog prvenstveno znači poziv svim političkim partijama i svim narodima unutar Parlamentarne skupštine da pokušaju da se okupe i da nađu zajednički dogovor o pitanjima vezanim za ustavne promjene.“

XXX
Crna Gora na jugu

Zašto Đukanović vlada godinama?

Zašto i kako je lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović bio i ostao najdugovječniji partijski lider u regionu?
Gdje leže glavne poluge vlasti Mila Đukanovića? U apsolutnoj kontroli institucija sistema i državnih resursa, u monopolima i finansijskoj moći ljudi bliskih premijeru, činjenici da je preko polovine crnogorskih građana egzistencijalno vezano za crnogorski budžet? Da li je i jedan od razloga i slabost njegovih političkih protivnika i činjenica da je Đukanović uprkos biografiji s početka ratnih devedesetih uspio da se nametne kao pouzdan partner međunarodnoj zajednici? Odgovor na ova pitanja potrežili smo kod većeg broja crnogorskih intelektualaca i političara. Međutim, većina je, rezignirana izbornim rezultatom, odbila razgovor na tu temu. Neki su čak najavili da se duži period neće javno oglašavati. One koje smo dobili za Đukanovića su uglavnom imali riječi hvale.

Psiholog i stručnjak za komunikacije Radoje Cerović kaže da je teško nabrojati sve glavne razloge Đukanovićevog neuobičajeno dugog boravka na vlasti, a neki su, kaže on, psihološki:

"Jedno je nevjerovana sposobnost funkcionisanja pod stresnim okolnostima, pod velikim pritiscima, ne samo političkim pritiscima,  i u tom  stanju da se donesu vrlo komplikovane a i vrlo trezvene i na podacima zasnovane procjene, to je jedna od rijetkih sposobnosti uopšte, a pogotovo izgleda da je vrlo rijetka na crnogorskom političkom prostoru. Moć komunikacije takođe spada u psihološke razloge, jedna sposobnost da se kroz komunikaciju pokažu neke osobine koje su na crnogorskom političkom, odnosno kulturnom prostoru, veoma cijenjenje kao što su: odlučnost, liderstvo itd."

Profesor filozofije i etike na fakultetu u Novom Sadu Milenko Perović Đukanovićev uspjeh pripisuje isključivo njegovom političkom umijeću:

"Ja bih čak bio sklon da tvrdim uzimajući u vidu zemlja bivše Jugoslavije da poslije Josipa Broza Tita mi zapravo na ovim prostorima nijesmo imali darovitijeg političara od Đukanovića i nema nikakve sumnje da dugo njegovo lično održanje na vlasti i održanje partije kojoj je na čelu ima isključivo da se zahvali njegovom političkom umijeću."

Radoje Cerović nabraja još neke mehanizme na kojima počiva vlast Mila Đukanovića i Demokratske partije socijalista:

"U organizacijskom smislu Demokratska partija socijalista, čiji jer on  lider predstavlja i najsavršeniji primjer partijske organizacije, funkcionisanje partijske mašinerije u svakom smislu i jedina je partja koja se kroz politički rad ozbiljno zasniva na onome što je danas abeceda politike  a to su istraživanja, brojke, procjene. U strateškom smislu ne možemo da zaboravimo i sposobnost jednog efikasnog korišćenja onoga što se zove poluge vlasti ili kako se to ekonomskim rječnikom kaže dominantne pozicije na tržištu.Ona je u svakom slučaju dio političkog repertoara na raspolaganju vladajućih krugova , njegova sposobnost da je koristi i izvježbanost svih ovih dvadeset godina političke vladavine u Crnoj Gori."

Milenko Perović zaključuje da će uz ovakvu opoziciju Đukanović još dugo ostati: "nedodirljiva politička pojava":

"Koja će trajati na političkom nebu Crne Gore onoliko koliko bude htio jer on nije proizvod okolnosti nego je on čovjek koji je sposoban i da proizvodi političke okolnosti i on ih proizvodi u onoj mjeri u kojoj su njemu zapravo i potrebne.

XXX

Izgradnja nuklearke blizu granice sa CG realna?

Ovih dana ponovo je aktuelizovana priča o izgradnji nuklearke u Albaniji u blizini granice sa Crnom Gorom. Mediji u Hrvatskoj procjenjuju da je taj projekat znatno izvjesniji nakon susreta vicepremijera Damira Polančeca sa albanskim zvaničnicima.
Dvije države su tim povodom za kraj aprila najavile potpisivanje memoranduma o razumijevanju. Kako bi taj projekt štetio strateškim razvojnim planovima Crne Gore u turizmu i ekologiji pitali smo postoje li mehanizmi zaštite?

Još dok je bila aktuelna ideja da Albanija sa Italijom gradi nuklearnu elektranu u blizini Skadra na ušću Bojane koja je u međuvremenu propala, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine, Siniša Stanković, je medijima saopštio da Crna Gora nema mehanizme da spriječi gradnju nuklearke u susjedstvu, ali da Albanija rizikuje dobre odnose sa Crnom Gorom. Danas - kada je prema najavama iz Hrvatske, koja je u međuvremenu postala strateški partner Albanije za taj projekat, nuklearka u blizini granice izvjesnija - pomoćnika ministra Stankovića pitali smo da li se bilo šta može učiniti po tom pitanju:
"To su prije svega međunarodni sporazumi i konvencije. Prije svega Konvencija o procjenu uticaja u prekograničnom kontekstu koju je ratifikovala i Republika Albanija, a kojom se definišu određene aktivnosti koje se moraju sprovesti prilikom izgradnje nekih objekata, koji mogu da imaju negativan uticaj na životnu sredinu susjednih država i po toj konvenciji se traži da susjedne države daju svoje mišljenje vezano za izgradnju takvih projekata.U tom slučaju i Republika Albanija mora zvanično tražiti od Crne Gore zvaničan stav i mišljenje vezano za namjeru da oni pristupe izgradnji nuklearne elektrane.

XXX

Hrvatska na zapadu

Incident među učenicima zbog nacionalnosti

Nakon ovotjedne masovne tučnjave učenika srpske i hrvatske nacionalnosti u Srednjoj tehničkoj školi "Nikola Tesla" u Vukovaru, u kojoj je ozlijeđeno četvero učenika srpske nacionalnosti, školu nadgleda policija, a profesori imaju pojačana dežurstva zbog moguće odmazde - potvrdio je ravnatelj škole, Slobodan Perić. Najnoviji incident dogodio se u ponedjeljak kad je skupina od 15 učenika hrvatske nacionalnosti upala pod odmorom u razred srpskog odjeljenja - ističe ravnatelj Tehničke škole u Vukovaru, Slobodan Perić: "U petak je bilo nekog koškanja u parku i onda su u ponedjeljak u jutro upali u razred Hrvati iz druge škole. Počeli su tući i povrijedili su četiri učenika srpske nacionalnosti u tom razredu. To je trajalo svega 15-20 sekundi."  
Istraga još traje. Odmah su održani roditeljski sastanci i sjednica školskog odbora. Oko škole je policija, a pojačana su i dežurstva profesora jer se, kaže ravnatelj Perić, sad boje odmazde od strane učenika srpske nacionalnosti: 
"Imamo dojave da će se to ponoviti i da će je biti. Sada strepimo i mi i policija. Svi smo mobilni. Počeli smo dežurstvo nastavnika i učenika da se to ne desi u školi."   
Vrijeđanja, palice, noževi, međusobne provokacije pjevanjem i fizički obračuni bilježeni su i ranije, podjednako od jedne i druge nacionalne skupine, a sad se dogodio u samoj školi: 
"Borimo se protiv toga, ali u Vukovaru je to jako teško kontrolirati. Tu visi sukob učenika u zraku i to je uvijek međunacionalno. Da se djeca potuku u Šibeniku ili Varaždinu, ne bi bio problem, ali ovdje odmah pitamo tko je koje nacionalnosti i ako su različite, odmah je to problem."  
Kolikogod vrijeme odmiče od ratnih rana, ne može se reći da nema napretka u toleranciji, ali Vukovar je još uvijek nacionalno podijeljen grad, pa i među djecom: 
"Djeca su nabijana nacionalnom strašću i njih iritiraju šalovi Zvezde ili Dinama, ustaški ili četnički znakovi. To ih iritira i naročito se to pojačava pred izbore." 
Predsjednik Izvršnog odbora Samostalne demokratske srpske stranke, Boro Rkman, vjeruje da i pretjerani publicitet, koji se pridaje i najmanjem ekscesu u Vukovaru, pridonosi izgredima tih ekstremnih i negativnih "heroja":
"Veći je senzibilitet sveukupne javnosti za Vukovar. Nešto što se desi bilo gdje u drugom gradu u državi ne zaslužuje ni najmanju informaciju. Nešto što se desi u Vukovaru, upravo zato što je pod tim povećalom, odmah dobiva jedne ogromne dimenzije i zajednički život se vraća miljama unazad. Najnoviji incident je u svakom slučaju za osuđivanje. Radi se o djeci, o učenicima, koji bi trebali osvajati nauku ili vještine koje će im trebati za čitav život, a ne da se tuku u školama." 
Slično misli i Milena Jurišić iz Vukovarskog Centra za mir:"Imam dojam da se želi privući pažnja negativnim događajima. Vrlo malo se govori o pozitivnim slučajevima jer ljudi žive jedni sa drugima i o takvim slučajevima vrlo malo ćete ćuti. Ljudi se druže i razgovaraju." 
Vukovarac Franjo (rekao nam je i prezime, a onda je zamolio da ipak ostane anoniman) ne poriče kontakte ali uvijek se, kaže, u Vukovaru zna "tko je tko" i taj osjećaj je stalno prisutan: 
"Kada se pojavim između Stevana i Jovana kažu - Ovo ti je gospon Franjo, ali naglašeno, da se zna tko je tko i da znamo kako razgovaramo." 
A sve, prema njegovom mišljenju, kreće još iz nacionalno podijeljenih dječjih vrtića: 
"Postoje srpski i hrvatski vrtići, postoji gimnazija u kojoj su srpska odjeljenja, gdje oni traže svoju čistačicu, i hrvatsko odjeljenje, gdje imaju svoju čistačicu i svoga ravnatelja. To je strašno. Kako tako napraviti dobru klimu za dobrosusjedske odnose?"

XXX

Na slobodi su još mnogi optuženi za zločine

Zastupnik Hrvatske narodne stranke u Saboru i profesor na riječkom Medicinskom fakultetu, doktor Miljenko Dorić je dobio mandat i asistente Odbora za pravna pitanja u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, da na području bivše Jugoslavije prikupi podatke o ratnim zločincima s ovih prostora, naročito o onima koji slobodno žive u trećim zemljama.
Miljenko Dorić, koji je i jedan od petorice hrvatskih izaslanika u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, je sam predložio ovu inicijativu nakon razmišljanja kako ratne zločince goniti i nakon prestanka rada Haškog suda:  

"Hag je po meni prva faza u tom poslu. Na žalost, u Hagu imamo samo 161 ime, dvoje još fale, u bijegu su. Kada se vrata Haga za godinu dana zatvore, što onda činiti? Međunarodna zajednica kaže - Vi sa prostora bivše Jugoslavije morate međusobno surađivati, razmjenjivati podatke, izvršiti izručenje pojedinaca i posao dovršiti. Točno je da nas taj posao čeka i da ga treba obaviti što kvalitetnije. Postavio sam pitanje međunarodnoj zajednici u Strazburu - A što ćemo sa trećom fazom? Sada su se svi pomalo začudili - koja treća faza? Po mojoj skromnoj ocjeni, barem 20 posto onih koji su osumnjičeni za ratne zločine danas ne žive na prostoru bivše Jugoslavije, već širom svijeta. Jednom predstavkom sam zatražio da se pripremi jedno izvješće u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i moja ideja je prihvaćena. Izabran sam kao izvjestitelj po toj točki."

XXX

Slovenija na sjeverozapadu

Slovenija je sklenila svoj postopek ratifikacije vstopa

Hrvaške v Nato

30.03.2009. Washington - Slovenija je danes prek svojega veleposlaništva v Washingtonu deponirala listino o ratifikaciji Protokola o pristopu Hrvaške k Severnoatlantski pogodbi. S tem je Slovenija sklenila svoj postopek ratifikacije vstopa Hrvaške v Nato, so sporočili z zunanjega ministarstva.
Protokol je bil podpisan v Bruslju 9. julija lani, DZ pa ga je ratificiral z zakonom 9. februarja. Postopek ratifikacije se je ustavil, potem ko sta Zavod 25. junij in zunajparlamentarna Stranka slovenskega naroda (SSN) 16. februarja v DZ vložila pobudo za razpis naknadnega zakonodajnega referenduma o ratifikaciji vstopa Hrvaške v Nato, podprto s 5363 podpisi. Zato je obstajala nevarnost, da Slovenija zamudi rok za deponiranje ratifikacijskih listin o vstopu Hrvaške v Nato in ji prepreči, da bi na vrhu Nata 3. in 4. aprila sodelovala kot polnopravna članica.
SSN - Zavod 25. junij je od referendumskih aktivnosti odstopil - je od 20. februarja do izteka roka minuli četrtek zbrala vsega 1087 podpisov, precej manj od zahtevanih 40.000, s čimer ni bil izpolnjen poglavitni pogoj za vložitev zahteve za razpis referenduma.
Predsednik DZ Pavel Gantar je zato v petek podpisal zakon o ratifikaciji protokola o vstopu Hrvaške v Nato in ga poslal v razglasitev predsedniku Danilu Türku. Ta je razglasitev zakona nemudoma podpisal, nekaj ur kasneje pa je bil zakon objavljen v uradnem listu, s čimer so bili izpolnjeni vsi pogoji za deponiranje slovenske ratifikacijske listine v Washingtonu in tudi za članstvo Hrvaške v Natu. Ratifikacijske listine za pristop Albanije Natu je Slovenija deponirala 3. marca.
Protokol začne veljati, ko vse pogodbenice Nata pri vladi ZDA kot depozitarju deponirajo svoje instrumente o ratifikaciji. Ob začetku njegove veljavnosti generalni sekretar Nata Jaap de Hoop Scheffer v imenu vseh pogodbenic hrvaški vladi pošlje vabilo za pristop k Severnoatlantski pogodbi, so v sporočilu za javnost še pojasnili na MZZ.
Hrvaška bo formalno postala članica Nata, ko bo pri vladi ZDA deponirala svojo ratifikacijsko listino. Država bo lahko tako skupaj z Albanijo sodelovala kot polnopravna članica na vrhu Severnoatlantskega zavezništva v francoskem Strasbourgu in nemškem Kehlu ta teden.

XXX

Makedonija na jugoistoku

Право на слободно изразување ќотек

Главниот револт е насочен кон полицијата, која не го спречи насилството врз демонстрантите, а главниот аргумент на власта е блискоста на дел од водачите на протестот со СДСМ. Осуди, згрозеност и загриженост за правото на јавен протест предизвика во јавноста саботниот инцидент на плоштадот Македонија во Скопје, кога поддржувачите на изградбата на нова црква им удрија ќотек на групата демонстранти против изградбата. Осуди на насилството стигнаа и од политичките партии од опозицијата и од власта, со меѓусебни обвинувања дека инцидентот е политичко сценарио на противникот. Се огласија и претседателот на државата, премиерот, полицијата и студентските организации. Главниот револт е насочен кон однесувањето на полицијата, која не го спречила насилството врз демонстрантите, а главниот аргумент на власта е роднинската блискост на дел од водачите на протестот со членови на СДСМ.

Професорска битка за Гостивар

Очите на јавноста се вперени во Гостивар затоа што тоа е еден од ретките бастиони на ДУИ во кои владејачката партија доживеа тежок пораз поради враќањето на популарниот Османи, но и поради тоа што ќе биде локален тест за коалицијата од власта Фактот што помалку од 5 отсто му недостигаа за победа уште во првиот круг го прави независниот кандидат Руфи Османи фаворит во решавачкиот двобој за Гостивар со актуелниот градоначалник Невзат Бејта. Сепак, партиските математики и можните коалициски договарања, како и фактот што во вториот круг двајцата почнуваат од нула, внесува неизвесност во дуелот за градски татко на оваа етнички мешана општина со над 70.000 избирачи.Очите на јавноста, особено на Албанците, се вперени во Гостивар не само поради фактот што тоа е еден од ретките бастиони на ДУИ во кои владејачката партија доживеа тежок пораз, поради обидот на популарниот Османи да се врати на политичката сцена, но и поради тоа што ќе биде тест за моќта на владејачката коалиција за заеднички локален настап. Професорот на Штуловиот универзитет Османи и професорот по историја Бејта биле сопартијци во ДПА пред 12 години, но уште тогаш се разишле и оттогаш се големи ривали и лути противници.

Narod je spreman da stegne

kaiš - a naročito oko vrata

vucibatina !

Boban Miletić Bapsi

Idemo u propast, al smo bar

izabrali najkraći put!

Ninus Nestorović