ZIKISON--znaksmiley
 

 

 

Prvi elektronski nedeljni časopis za političku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu ŽIKIŠON Broj 54

Sadržaj svih brojeva ŽIKIŠON-a / Contents of all issues ŽIKIŠON / click here

 

 

home

 ЖИКИШОН / ŽIKIŠON / ZIKISON - Izlazi svake srede ili četvrtka * Prvi broj je izašao 25. 06. 2008. / 02. 07. 2009.

The first electronic weekly journal of political satire, humor, cartoons and comics in the Balkans

International competition, cartoons and comic short "KIKS ZIKISON", Paracin, Serbia zikison@zikison.net

Dok nas žive

sahranjuju

bar lično primamo

saučešće!

Veselin Mišnić

crisis-09© 2009 Marian Avramescu - ROMANIA

BH© 2009 Ben Heine - BELGIUM

US-Irak-fin© 2009 Rene Bouschet - FRANCE

vesti

SPŽ

Satirična Pozornica Žikišon

SPZ

EVOLUCIJA

Mića M. Tumarić

            Svašta je bio. Još kao mali. Baš svašta.  Dobar bek školskog tima. Loš đak.  Odličan kavgadžija. Grozan drugar.
Čovek sa dva lica.  Provincijalac. Rezervni policajac. Siledžija. Razbijač. Podrepaš.  Sitničar.  Šaran. Somina. Prdonja. Smrdonja
Sitna duša je evoluirala. U lažova. Prevaranta.  Lopovčića. Lopova. Lopužu. Lopinu.
Menjao se neprestano. Dok nije postao  kriminalac. Gad. Zelenaš. Reketaš.  Zverka.
Danas je gospodin.  Vlasnik fabrika.  Poslanika. Njiva. Sudija.  Ergela. Plavuša.  Ugledan član teniskog kluba.  Čiste biografije. Spaljenog dosijea.
Bogataš.  Dobrotvor. Sponzor.  Biznismen, bre!

STRATEGIJA DUGOROČNOG RAZVOJA

Dušan M. Adski

Poštovani građani, osnovali smo agenciju koja prevashodno ima edukativnu funkciju. Pored saveta, uskoro ćemo vam ponuditi i učešće naših stručnjaka na terenu. Ime agencije se samo nametnulo- STRATEGIJA DUGOROČNOG RAZVOJA. 
U ovom skraćenom prospektu, nudimo vam nekoliko briljantnih saveta.
Savet broj 1:   Ako kojim slučajem želite da uhvatite zeca, to ne činite dok se ne  posavetujete s nama. Naši stručnjaci su došli do zaključka da je teško stići zeca koji trči uz brdo. Mi smo, posle dugog i napornog naučnog rada otkrili da su zečevima zadnje noge duže od prednjih.Zato vam naši eksperti predlažu kopanje tunela kroz brdo. To bi vam omogućilo da zeku sačekate mirno i dostojanstveno, kako i dolikuje pojedincima koji pripadaju nebeskom narodu.  Ne očajavajte ako zec ne izabere tunel, to je samo još jedan dokaz više da unutrašnji i spoljašni ne miruju.  Baš zbog toga, zečevima treba dati  do znanja da je ovo država s ozbiljnom elitom i administracijom.
Savet broj 4:  Naša agencija misli na sve. Ako želite da  vaš komšija mirno ne spava, imamo za vas odličan savet. Na primer, poželili ste da komšiji crknu krava i tele. Ne grešite dušu, zbog životinja. Ipak, komšiji možete nauditi, zato  smo mi tu.
Dok krava mirno pase a tele se kraj nje igra, priđite slobodno mališi i šapnite mu na uvce da mu je majka,  prava krava. Naravno  tele će se odmah požaliti majci. Krava će vas pojuriti k’o da ste bik. E, sad treba pametno postupiti. Ne treba bežati prema svojoj bašti već prema bašti komišijinog komšije, s kojim ovaj,  podrazumeva se, ne govori. Budite sigurni, obojica će potrošiti po tele i kravu na sudu. Parnice kod nas dugo traju.  
Savet broj 7: Danas je kao nikad teško doći do posla. Treba steći ime da bi se čovek uvalio u neku privatnu firmu. Zato vam preporučujemo da uza se uvek imate po dva tri klikera, i da se s njima bez imalo stida igrate u gradskom autobusu, na ulici, po čekaonicama. Ljudi će to svakako primetiti, i prozvaće vas- klikeraš. To ne sme da vas brine, poslodavci upravo traže takve  ljude, ljude  koji imaju klikere, to jest, klikeraše.
   Savet broj 13. Opet o komšijama. Ako ste kojim slučajem bacili oko na plac preko puta vas, ne brinite, komšija se lako može primorati da vam isti proda za male pare, ili pokloni. Da bi taj cilj postigli, potrebna vam je dobra volja, malo peska i cementa, i dva tri građevinska radnika. Vaš plac mora biti viši od komšijskog za desetak santimetra, i sa blagim padam prema susedu. Sad zamislite jak letnji pljusak, i kako se voda iz vašeg, sliva u njegovo dvorište. I narvno, zamislite  sliku: komšija zelen od besa, a vi sa osmehom od uva do uva. Priznaćete, naši su stručnjaci, vrhunski stručnjaci. Iskreno se nadamo da ste zadovoljni prezentacijom nasumice istrgnutih saveta. U zemlji, gde je sve moguće što je nemoguće, i obrnuto, naši su vam saveti dobro došli.
Gospodo, videli ste kuda su nas doveli kratkoročno planiranje i krataka pamet.
Agencija’’ STRATEGIJA DUGOROČNOG RAZVOJA’’ se oslanja na dugu pamet, i na naše dugoročno ludilo. Mi smo tu da vas odvedemo daleko, daleko, uuu...pp....lll... mmm....  Dodatne informacije potažite na sajtu www. ko...nju.

RECIKLAŽA

Slobodan Simić

Verujte mi da ne znam kako se gasi ta mašina gospodine predsedniče.
Pa ja sam  završio srednju poljoprivrednu!
Ne razumem se ja u tehniku...
Dobro, ja sam,  kao ministar ekologije, potpisao da se ona uveze, to je tačno..
Ali vi ste insistirali, predsedniče, na toj reciklaži...
Sećate se da ste rekli da treba u Kragujevcu da se recikliraju  stari automobili...
Mislio sam da je korisno da kupimo neku univerzalnu...
Pa smo uvezli najnoviji model,  iz Nemačke.
Čudo tehnike, kao svemirski brod...
Ne vidim u čemu  je tu problem...
Stvarno ne znam, meni niko ne dostavlja  izveštaje državne bezbednosti...
Kako mislite da mašina reciklira sve?!
Hoćete da kažete da je već reciklirala Kragujevac i Arandjelovac?!
A da sad reciklira Mladenovac!?
Zaista ne znam kako se gasi gospodine predsedniče!
Jedino znam da  je  programirana da uništava  djubre...
Kažete da  ide prema Beogradu!?
Ako mene pitate, zovite vojsku!

KUCAMO NA VRATA KOMŠIJSKO/SUSEDSKA POGLEDAJTE ŠTA SE RADI NA TERENU...

Promocija u mraku(?!)

CRVENKA -- Dana 20 juna u kulturnom centru Krčevina u Crvenki bez prisustva struje, održana je promocija knjige "Debeli znam ko si", pročitane su priće iz knjige, održana je diskusija o srpskoj horor književnoj sceni, uvodnu reč je održao Sekule Sarić iz Kruščića, među prisutnima su bili i pisci iz Crvenke, Sivca, Kule i Kruščića, promocija je trajala oko 90 min, to što se sve odigralo u mraku je zaslužan lik koji je isključio struju i ovo je verovatno velika retkost da se književno veče održi u potpunom mraku.

Revijalni

genocid i

Golgota sa

srećnim

krajem

Veselina Mišnića

 

O knjizi:

Dr Ratko Božović

VLM

DEMONI I DRUGI DEMONI

Knjige aforizama Trešnje boje trule višnje, Kornjače Galapagosa, kao i ove dve najnovije: Revijalni genocid i Golgota sa srećnim krajem Veselina Mišnića – pesnika, pripovedača i romansijera – mogu iznenaditi samo one čitaoce koji ne znaju da je ovaj naš umetnik i započeo stvaralačku čaroliju ovom kratkom književnom formom.

VLM1

VLM2

Kritičari koji poznaju Mišnićev književni opus smatraće pojavljivanje ovih dela prirodnom posledicom polivalentnog značenja njegovih književnih tvorevina. U njihovim temeljima je višesmislenost, tajnovitost i zagonetka. Ali, kad se vraćamo začecima autorovog interesovanja za aforizam, kao krajnje redukovanu književnu formu, neophodno je prisetiti se da je on svojevremeno imao stalnu rubriku aforizama u crnogorskom listu ’’Omladinski pokret’’, pod nazivom ’’Romani u prahu’’. Tako, eto, otkrivamo poreklo naslova Mišnićevog najpoznatijeg romana, više puta objavljenog, izuzetno popularnog i kultnog dela. U tom opsežnom romanu, od sedam stotina strana, koji se doživljava kao oluja u punom zamahu, počesto zaiskri aforizam, kao blesak groma. Iz takve ’’opširnosti’’ Mišnić se ’’drznuo’’ da uleti na brisan prostor šokirajućeg aforizma i da tu potraži, makar za kratko, osveženje, da predahne na izvoru čiste i nemirne savesti, na kladencu,  gde se aforizam mreška kao opojno piće, koje samo retkima prija – onima koji su spremni na bliski susret sa surovom istinom. Polazeći od duhovnih intenziteta i mnoštva zgusnutih fragmenata, srećno uzglobljenih u ovim Mišnićevim knjigama aforizama, zbilja bi se moglo reći da je aforizam roman u malom, minijaturni roman ili ’’Roman u prahu’’.
Izgleda da je u Mišnićevom aforizmu bilo najvažnije razobličiti i, pre svega ostalog, šokirati političke i svake druge demone. Aforističar se potrudio da demaskira lice politike, i da demistifikuje politička svetogrđa. Ni na početku svoje spisateljske karijere, ni danas, kada je u punoj stvaralačkoj zrelosti Mišnić nije pisao aforizme zato što je samo nadahnuto čitao Bekona, Montenja, Paskala, Ničea,  Šopenhauera, majstore aforizma kao što su La Rošfuko i Stanislav Ježi Lec, ili naše stvaraoce – Božidara Kneževića, Vladimira Bulatovića Viba i Dušana Radovića, već stoga što to odgovara snazi njegove satirične imaginacije i prirodi kritičkog mišljenja. On stvara satirični aforizam kao relevantnu književnu formu i kao vid oštroumnog opredeljenja prema nedaćama naše političke zajednice i protagonistima sveopšteg propadanja.
Kad se zna šta se našlo u Mišnićevom vidnom polju i o čemu je aforizmom progovorio, postaje sasvim jasno da se nije domogao samo tematske raznovrsnosti već i da je ovladao idejama koje su do kraja relevantne za ontologiju naše stvarnosti, za prepoznavanje našeg usuda. Zato nas iz knjige u knjigu suočava sa političkim pitanjima i političkim vokabularom, ali i sa filozofijom svakodnevice.
On ne pristaje na ćutanje, jer je to za njega najgori izbor. Ne pristaje na intelektualnu ravnodušnost i bespomoćnost. Pošto zna šta hoće, blisko mu je paradoksalno mišljenje; aforističar se gnuša lažnog života, užasavaju ga graditelji laži koji su učestvovali i učestvuju u uspostavljanju izobličenog poretka naše svakodnevice. Mišnićev aforizam i kad ima univerzalno i opšteljudsko važenje, dobija posebno značenje u mraku naše političke i svake druge zbilje. Skresao je Mišnić bez pardona optužbe vlastodršcima u brk. Rekao im je sve što je imao na umu i u srcu i rekao je sve to na osoben i ironičan način. To se posebno može sagledati kroz varijacije na ratne teme u knjizi Golgota sa srećnim krajem, makoliko bile sarkastične ove varnice uma ne iskazuje ravnodušni posmatrač i zajedljivi kritičar. Crnohumorne žaoke, koje nastaju na osnovu satiričnog konteksta, bliže su subverzivnim dosetkama nego političkim refleksijama. Otuda je aforističar nemilosrdan do surovosti u obračunu sa protagonistima političkog nasilja i autokratske strahovlade. Mišnićevo ubojito mišljenje može se učiniti kao krajnost satirične imaginacije, ali je ono daleko od dovitljivog šeretluka i neobavezne domišljatosti. Autorovom podsmehu, koji je proizišao iz antropološkog pesimizma nije umakla ni moguća politička promena, ni izobličena zbilja, u kojoj dominiraju glupost, samoljublje, primitivizam, mediokritetstvo, megalomanija, despotizam, uzurpacija, pakost, zlo i zločin. Svi su ti pojmovi tako izoštreni i toliko osvetljeni da se njihov socijalni kontekst podrazumeva i prepoznaje. Pošto živimo u anomičnom društvu, koje je izgubilo istorijski kompas i nije se domoglo identiteta, u nastojanju da bude rušilac dugotrajnih i tragičnih mistifikacija, Veselin Mišnić je u svom aforizmu eksplicitan, gde je direktnost i neposrednost u imenovanju ’’predmeta’’ kritičke opservacije karakteristika svih njegovih humornih refleksija.
Mišnić zna – ako se pojava želi odgonetnuti, onda se osvetljava iznutra. I kad je suočen sa našom lokalnom istorijom i njenim tragičnim ubrzanjima, juče, danas, sutra i ovde, on nastoji da je protumači kroz težnju ka univerzalnom. Jednosmernost i rigidnost sarkastične misli opušta svojom poetičnošću. Ipak, mnogo više je ostalo u britkosti iskaza i nemilosrdnom razobličavanju sveta bez savesti i časti, nego u elegantnoj i otmenoj leporečitosti.    Zato je njegov aforizam ubitačan i tačan, a rez precizan i jeziv, poput uboda samurajskog mača. Njegova misao je snažna i munjevita, ali i sažeta do perfekcije. Prečišćena i uverljiva. To je razlog što i apokaliptične refleksije deluju kao odgonetke. Tako su i ove dve nove Mišnićeve knjige rečito obznanile autorovu istinu, za kojom je on predano, dugotrajno, pouzdano i strasno tragao. Ove dve knjige su obelodanile umetnikovo uverenje o neophodnosti čovekove saglasnosti sa sobom. Mišnić je na kraju pokazao kako se misao oslobađa pragmatike i kako se stiže do aktuelnosti suštine.   

SARADNJA SATIRIČARA

IZ SARAJEVA I BEOGRADA

Reditelj i pisac iz Sarajeva Ratko Orozović i Aleksandar Čotrić razgovarali su  24. juna  u Beogradu o intenziviranju kontakata između satiričara iz dva grada.
Orozović je uputio poziv pripadnicima Beogradskog aforističarskog kruga za saradnju u sarajevskom listu za književnost, kulturu i društvena pitanja „Bosanska vila“, u kojem je član redakcije. On je Čotriću uručio primerak reprint izdanja svoje knjige aforizama „Od života sramota“ koja je prvo izdanje imala 1970. godine. Čotrić je uzvratio poklonivši svoje knjige aforizama i satiričnih priča („Gola istina“, „Nedozvoljene misli“, „Priče pred buđenje“).
Bilo je reči i o gostovanju aforističara iz Srbije u gradu na Miljacki, kao i sarajevskih kolega u Beogradu.
Orozović je domaćina upoznao sa uspešnom i posećenom turnejom na kojoj se publici širom BiH predstavljaju književnik i novinar Sabahudin Hadžialić i on.
Čotrić je gosta iz Sarajeva informisao da će u oktobru ove godine, u organizaciji Beogradskog aforističarskog kruga, biti održana manifestacija „Satira fest“ na kojoj se očekuje učešće najboljih satiričara iz Srbije i inostranstva.

VIII KONKURS ZA

NAJKRAĆU KRATKU PRIČU

Izdavačka kuća „Alma”, u saradnji sa „Beografitima”, organizuje VIII konkurs za najkraću kratku priču. Šalju se do tri neobjavljene priče ne duže od 15 redova (900 znakova). Nema nikakvih tematskih ili žanrovskih ograničenja. Priče, odštampane u tri primerka, potpisuju se šifrom, a razrešenje šifre dostavlja se u zasebnoj manjoj koverti, gde se navode i osnovni podaci o autoru (datum i mesto rođenja, zanimanje, književni rad, saradnja sa časopisima, objavljene knjige, adresa, telefon, e-mail adresa...). Žiri će dodeliti I, II i III nagradu. Priče, potpisane imenom i prezimenom, mogu se poslati i elektronskom poštom, i u tom slučaju ne učestvuju u konkurenciji za nagrade, ali će biti objavljene u zborniku – ukoliko to svojim kvalitetom zavređuju. Radovi se šalju na adresu: „Alma” Molerova 62-A 11000 Beograd ili \n almabg@sezampro.rs izdavackakuca.alma@yahoo.com Konkurs je otvoren do 1. septembra 2009. godine. Žiri će proglasiti pobednike 1. oktobra. Objavljene priče neće se honorisati. Sve informacije o konkursu, nagradama, predstavljanju knjige i sl. biće objavljene na sajtu www.alma.co.rs. Đorđe Otašević („Alma”) Darko Kocjan („Beografiti”).

FILMSKO KNJIŽEVNI KARAVAN

PUTUJE ŠIROM FEDERACIJE

BIH I REPUBLIKE SRPSKE

(BOSNE I HERCEGOVINE)

Filmsko književni karavan BIH  - Sabahudina Hadzialica Ratka Orozovića, poslije Sarajeva, Kaknja, Cazina, Donjeg Vakufa, Mrkonjic Grada, Etno sela Zelenkovac i Jajca, krajem mjeseca juna boravio je u Velikoj Kladusi (FBiH) i Derventi (RS) kao i ponovno, na zahtjev domaćina, u ETNO SELU ZELENKOVAC kod Mrkonjić Grada. U subotu 27.6.2009.g. je karavan boravio u Domu kulture u Velikoj Kladuši sa početkom u 19:00 sati dok je ETNO SELO ZELENKOVAC ponovo bilo dio turneje u nedjelju 28.6.2009.g. dok je nastup u Derventi u Klubu Derventa održan 29.6.2009.g. sa početkom u 19:00 sati. Tokom gostovanja je predstavljano vec uobliceno obiljezavanje 45 godina knjizevnog i filmskog rada Ratka Orozovica i obiljezavanja 30 godina knjizevnog i novinarskog rada Sabahudina Hadzialica dok će, istovremeno, kao i tokom trajanja cjelokupne turneje, promoviran je i prvi elektronski nedjeljni satirični časopis na Balkanu ŽIKISON...ŽIKISON ima eksluzivno pravo objave i distribucije turneje na DVD-iju od 01.7.2009.g. DVD sa snimcima prvih deset nastupa se može naručiti po cijeni od 10 Eura/Evra (plaćanje pouzećem plus poštarina) )na E-mail: mazospn@gmail.com ili sabihadzi@gmail.com. Provjerite i osvježenu stranicu turneje na kojoj se nalaze najnovije informacije o održanim ali i planiranim aktivnostima:

http://www.wix.com/sabi08/knjizevnostfilmturneja

Filmski zapisi sa turneje po navedenim mjestima

Travnik:

http://video.yahoo.com/watch/5422301/14281856

Velika Kladuša:

http://video.yahoo.com/watch/5411212/14254708 

Etno selo Zelenkovac:

http://video.yahoo.com/watch/5412966/14259747

Derventa:

http://video.yahoo.com/watch/5438046/14319166

ODRŽANI „SREMČEVI DANI“

Aleksandar Čotrić iz Beograda dobitnik je prve nagrade na književnom konkursu "Bal u Elemiru", za ciklus humorističko-satiričnih priča i ciklus aforizama, saopštio je žiri.
Nagrada je dobitniku uručena prilikom svečanog otvaranja kulturne manifestacije "Sremčevi dani" 26. juna u Elemiru.
iri u sastavu prof. dr Mihajlo Pantić, predsednik, i članovi Radivoj Šajtinac i Srđan V. Tešin odluku o prvoj nagradi doneo je posle konkursa na koji je prispelo više od 80 proznih i pesničkih ostvarenja, raspisanog radi čuvanja sećanja na Stevana Sremca (1855-1906), jednog od najznačajnijih srpskih pisaca.
Prema odluci žirija, drugu nagradu ravnopravno dele Milan Prodanović iz Niša za priču "Zlokućani i Dragovljani" i Vojislav Zorić za priču "Ratnikov povratak".
Treću nagradu dele Zorica Davidov iz Elemira za priču "Šteta" i Borislav Putnik Pub iz Novog Sada za priču "Reforma spomenika".
Uz uručenje književnih nagrada, ovogodišnje "Sremčeve dane" obeležio je i susret pisaca i tematske izložbe likovnog stvaralaštva, domaće radinosti i etno nasleđa. Elemirci su gostima u dvodnevnom programu ponudili i muzičke, folklorne i druge sadržaje za sve uzraste. (Tanjug)

ANA NE VOLI MILOVANA

Milica Blagojević Janković

Ana koju poznajem ne voli Milovana, koji poznaje Anu. Ana tvrdi da je on otuđen od samoga sebe. Ne mogu da verujem!
- Kako? – pitam Anu.
- Eto, ako je žedan on meni donese čašu vode. Kažem, Milovane, nisam žedna, a on samo ćuti.
- Možda i nije bio žedan. – Pokušavam da opravdam Milovana.
- Kako nije? Jeste, zato što je odmah ispio čašu koju je meni doneo i tako praznu stavio je meni ipred nosa.
- Uh!
- Ako ga boli zub, on pozove majku i ponudi joj se da je odveze kod zubara. Ona, žena, prihvati. Što da ne iskoristi vožnju kad ionako ima neki zub koji valja popraviti, ono jeste da je još uvek ne boli ali bolje je intervenisati na vreme.
- I?
- Kad su otišli kod zubara i ovaj ih pita ko ima zubobolju, Milovan podigne dva prsta i uđe da popravi zub, a njegova sirota majka ostane da ga čeka u hodniku razmišljajući o tome da li je dobro razumela svog sina Milovana.
- Ne mogu da verujem!
- Ako kažem da me boli glava, on odmah stavlja oblog na glavu i pruža se na krevet ispred televizijskog ekrana, da mu ne zauzmem mesto.
- Uh, Ana!
- Jednom sam izgorela prst, a on je otišao i kupio sebi mast za proširene vene.
- Znaš, Ana, nije on otuđen od sebe, nego od tebe.
- Dobro, i ja sam tako mislila sve dok se nije dogodilo nešto zapanjujuće.
- Šta?
- Dobio Milovan premiju od milion dinara i umesto da se raduje, on se rastužio, samo što ne zaplače.
- Pobogu, Ana!
- Znaš li samo zbog čega? Sve je prebacio na moj račun, jer tvrdi da sam se ja kockala, a da njemu jadnom to nikada u životu ne bi palo na pamet da uradi.
- Ja se kunem da je zaboravio, njegova je premija, mogu i pred sudom da se zakunem, a on mi ne veruje.
- I?
- Ne mogu da volim Milovana, sada znaš zašto.
- Zato što se otuđio od sebe?
- Jeste – uzdiše Ana.
- Jadan Milovan – kažem.
- Kod koga je premija? – pitam.
- Kod mene, na sigurnom. Milovan je bolestan čovek, ne mogu mu više verovati.

Sabahudin Hadžialić

Sanjao sam te noćas!
(satirae idiot priča)

Dok sam šetao Monmartrom tamošnjim na trenutak sam pomislio da je bolje prije spavanja popiti jedno pivo, hladno i ječmeno. Svratih u oblićnji cafee i naručih  ga povišenim glasom prema šanku. Donijevši ga, garson je na čistom francuskom jeziku upitao da li želim još nešto na šta sam ja, ali na engleskom, odgovorio da će ovo biti dovoljno. Čuvši moj naglasak, visoki, crni muškarac je prešao na jedan od ovdašnjih jezika upitavši me: „A iz kojeg si grada iz Bosne?“. Hladno sam mu rekao: „Iz Sarajeva!“ i odmah ustao i napustio cafee ne otpivši pivu i plativši na izlazu. On je zebezeknuto gledao za mnom. Zbog čega sam otišao? Jer sam pomislio da prokletstvo Bosne (iHercegovine) ne baca dalje od Une i Drine. Bar se nadao. A prepoznao sam ga. Bio je to Milan, odnosno Mahir, pardon Ante. Đubre od čovjeka!

Na zadnjem sjedištu mog auta...
(satirae straight priča)

Sjećam se. Milica je bila najbolja koka u našem kvartu u Sarajevu. Sve do 1992.g. kada je otišla iz ovog grada za Australiju. Ali, ranije, mnogo ranije smo se zajednički družili. Na zadnjem sjedištu mog auta. Duboko, u šumi, čak i povrh Trebevića, tamo negdje, svojevremeno. I uvijek je bila dama. Čak i tada. Bez kupanja, nove obleke i mirisa se ništa nije moglo dešavati. Čak ni to. Eh, kad samo pomislim. „Sabahudine, dobro te je. Opet misliš na nju, zar ne!“, čuo sam glas moje supruge. „Kako znaš, velim!“ Uzvratila je: „Pa, pogledaj šta ubacuješ u HI-FI...Bijelo Dugme i tu pjesmu, bolnu ne samo za tebe! Do kada ćeš lagati sebe jer nikada nisi bio sa njom osim sa pjesmom!“ Kiselo sam se nasmijao i uzvratio: “San mi ne možeš uzeti a da li sam bio sa njom ili ne, to je najmanje važno.“ Ipak, na trenutak sam se zaista i upitao zbog čega me je otac uvijek maltretirao po povratku iz šume riječima: „Opet su te vidjeli kako sam ideš ka Trebeviću našim automobilom! Da mi je znati samo šta radiš tamo?“ Nikada mu nisam odgovorio. Odgovor smo znali samo...Milica i ja.

Vrelo Bosne
(satirae queer priča)

Nikada nisam baš volio Vrelo Bosne. Zbog čega? Jer je bilo daleko od Sarajeva, ali ne samo zbog toga. Sjedneš u tramvaj pa pola sata od Čengić Vile do Ilidže, pa hoda opet pola sata..pa...A tamo sunce, miris zelenila, žubor rijeke, fijaker stari...I djevojke. Najljepše na svijetu. Samo tamo. Nisam to volio. Zbog čega, ponovo me upitaše? Jer ja sam bio samo zalutali pauk na reveru poznatog žigola sarajevskog, Mirsada Teplića. A on ih je ljubio...mislim..djevojke. Tamo. Na Vrelu Bosne. Dok me nije očistio. Sa revera. Slučajno. Reinkarniran sam. Kao djevojka. I idem na Vrelo Bosne. Čekajući Mirsada. Teplića.

 

VESELIN MIŠNIĆ

 REVIJALNI GENOCID
( AFORIZMI )

 

Nekada smo i mi živeli u blagostanju!
Zašto baš svega moramo da se sećamo?

Amerikancima uvek pokažem tri prsta da znaju odakle sam. A naročito srednji.

Orgazam nas je doveo pred svršen čin.

Svejedno je da li te poseru
ili te koriste kao toaletni papir.

Navikao sam ja na batine!
Ali ne podnosim ovoga što me tuče!

Istraživanje je pokazalo da kod nas ljudi
ne umiru od gladi! U pitanju je neuhranjenost!

Iza njega baš ništa vredno ne ostane.
Pusti vodu i ode! 

Bela kuga je polna bolest. Prenosi se prekomernom upotrebom prezervativa!

Gde mi zaseremo drugi ne mogu ni da prismrde!

Upecati muža i nije neko umeće.
Teže ga je skinuti sa udice!

I dalje tvrde da smo divljaci
jer im jedemo iz ruke! 

Digla se velika prašina.
Opet nam se diže kad ne treba!

 

GOLGOTA  SA

SREĆNIM KRAJEM

 

Ako je kamen mudrosti u bubregu vođe
narod je s pravom ispišan.

Kod našeg vođe je sve bilo prirodno.
Čak je i šah igrao živim figurama!

On je bio human vladar.
Narod je uvek sahranjivao o trošku države!

Ubistvo vođe se nije moglo zataškati.
Dobar glas se daleko čuje!

Kad vas pacer matira ubedite ga
 da je prevideo siguran remi!

On je pisac od formata A4! 

U pucnjavi srećom nije bilo žrtava.
Žrtve su pucale. 

Zločincu je dovoljno dati pušku, bombu ili nož.
Žrtva će se pojaviti kad tad! 

Žrtvama je lakše. Bar ima neko da ih žali. 

On je naš najveći patriota.
Toliko glava je dao za otadžbinu.

Oprosti im Bože što su toliko ubijali!
Mogli su i više ali su bili mladi i neiskusni!

Patriote uvek ubijaju za otadžbinu!
To im otažbina ne može oprostiti!

Kroz istoriju smo pokazali da nismo genocidan narod! A onda nam je istorija dala
i drugu šansu! 

Ničija u ratu nije gorela do zore! Sem moje kuće!

Posle svakog ubistva udarao je na kundaku puške recku. Kosu tanku - uspravnu debelu.
Tako se opismenio!

Ko preživi ovu vlast pričaće - sam sa sobom !!!

Boban Miletić Bapsi

NAVALI NARODE

Rade Đergović

Gledao sam pre neko veče na državnoj televiziji, (čiju pretplatu redovno plaćam) kako gnevni seljaci zbog niskih otkupnih cena maline i višnje, bacaju svoje proizvode na ulice gradova i gaze vlastiti znoj i trud.Gledao sam kako neki besomučno seku stabla visnje, kao da je u njima sam đavo, a ne duša biljke koja je stvorena da rađa. Sve sam to gledao i ježio se, jer mi smo demokratska zemlja u kojoj bi trebalo da se zna red i da se vrednuje svačiji trud, pa i seljački. Onda sam shvatio zbog čega nam sela masovno ostaju bez seljaka, za čije zdravlje se država interesuje samo kad treba da im zavuče ruke u džepove. Dokle će u tome uspevati, ne zna se, ali se sigurno da naslutiti da uskoro na plodne srpske oranice neće više ni vrane sletati. Što se tiče gore pomenutih višanja i malina, ne bi bilo loše da ove godine napunite svoje zamrzivače slatkim plodovima koji vas neće ništa koštati, jer ko zna kada ćete sledeći put biti u situaciji da ih probate. One iz uvoza nisu ni približno kvalitetne kao malina iz okoline Arilja ,Rađevine i Podgorine.

Najnoviji albansko-američki istraživači tvrde

da je Miloš Obilić u stvari Albanac Miloš Kopilik.

Valjda će sada moći da dobije dvojno

državljanstvo!

Slobodan Žikić

Njujorški izdavač ”Palgrejv Makmilan” za 7. jul najavljuje izdanje knjige prema kojoj je Miloš Obilić albanski vitez, piše “Politika”.

Prema najavama njujorškog izdavača ”Palgrejv Makmilan”, 7. jula biće objavljena knjiga Ane Di Leljo ”Bitka za Kosovo, 1389: albanski mit” koja, prema opisu izdavača, nudi ”fantastičnu priču o Muratovom napadu na Kosovo i ubistvu Murata koje je izvršio albanski vitez Miloš Kopilik.

U prikazu knjige na Internetu, izdavač objašnjava da je Miloš češće bio prikazivan iz srpske perspektive, koja je isticala čast srpskog viteza Obilića, te da njihova knjiga “pruža bolje iznijansiranu priču za razumevanje ovog snažnog mita o nacionalizmu i pripadnosti”.

U uvodu ovog teksta, izdavač kaže da Boj na Kosovu 1389. godine ima ogromnu simboliku u formiranju modernih balkanskih država, posebno među nacionalističkim krugovima Južnih Slovena i Srba.

U biografiji autorke Ana Di Leljo piše da je ona gostujući profesor na diplomskom programu međunarodne saradnje na Nju skul univerzitetu iz Njujorka i da radi na kosovskom Institutu za novinarstvo i komunikacije u Prištini.

Izdavač ”Palgrejv Makmilan” je englesko-američka izdavačka kuća, koja postoji od 1843. godine i objavljuje knjige iz oblasti društvenih nauka.

/Izvor b92/

 

Ispostavilo se posle 620 godina da je albanski

vitez Miloš Kopilik ubio turskog cara na Kosovu.

Tako otpada mogućnost da mu se sudi u Hagu

kao srpskom teroristi Milošu Obiliću!

Slobodan Žikić

POSLEDNJE MISLI POZNATIH LIČNOSTI ČIJI JE ŽIVOT PREKINUT NASILNO

Priredio: Dušan Mijajlović Adski

CAR MURAT: Kaurine, kaurine, jebo te onaj ko te nauči da tako sunetiš, osunećenog.

KARAĐORĐE: Po duši te kume, koje ti đubre poslednji put sekiru oštrilo!?

DRAGA MAŠIN: Ah, ti oficiri! Više vole da usmrte nego li da trte!

KRALJ ALEKSANDAR OBRENOVIĆ: Nije trebalo da od naroda tražim zlatne kolevke, već kočeve za nabijanje slobodoumnih.

KRALJ ALEKSANDAR KARAĐORĐEVIĆ: Čuvajte mi Jugosaviju, pojaviće se neki Jugosloveni da je definitivno unište.

ZORAN ĐINĐIĆ: I stvarno će sve stati, ali nikad više ništa neće krenuti.

independence

© 2009 Zoran Matić Mazos - SERBIA

Srpskim političarima niko ne veruje. Da mi

Tadić lično kaže da je Miloš Obilić Srbin-dobro

bih razmislio da li da mu poverujem!

Slobodan Žikić

Heroj Mujo

Elvis Huremović

Nekoć, sasvim slučajno završih u jednoj ovdašnjoj kafani sa društvom u kojem biješe nekolicina onih, koji i nisu baš po mojoj mjeri. Po mjeri insana sa kojima provodim i trošim svoje životne trenutke. Al' ne može čovjek vazda birati niti će uvijek biti kako mu duša hoće. Valja nekad i ježeve gutati. Moja bi nana rekla: život je to sinko!
Helem, hajd' što se nađoh u takvom društvu. Nego, što u kafanskom prostoru prepunom dima ne bi niti jednog ženskog bića. Dakle, osuđen sam i to pravomoćno na dosadne trenutke u kojima moram glumiti finoću. Valjda, nije bila moja noć.
Gledam naručuju se pive a ja već unaprijed u sebi donosim odluku. E, nećeš s njima popiti i nazdravljati, tamam ovo bila posljednja noć u životu!
Doduše, po prvi put u životu mi dobro dođoše i stomačne tegobe, koje sam imao skoro cijeli dan. Imah valjan izgovor za nepijančenje a za naručivanje čaja. Sjedimo tako već dvadesetak minuta. Kad krenu priča. Ma, dobar je on, svaka mu čast. Nastavlja se; Odlični su, moja im je podrška uvijek.
Ja već pomalo zbunjen od te salve slatkoriječivih epiteta. Prodrmam se i počnem pažljivije slušati. Dotad sam bio negdje u svom svijetu. To inače činim kad mi atmosfera ne paše.
No, nije trebalo dugo da povežem cijelu priču i epitete. Haman, ovi hvale i to na sva usta ovdašnje pojedince iz vrha opet ovdašnje vlasti. Kud će ti šta čudnije. Pa, ni u Švedskoj gdje je sve potaman ljudi toliko ne hvale svoje vlastodržce.
Veli ovaj jedan: dobri su, kako nisu uradili su nam i asfalat. Drugi se nadovezuje sa još većim nebulozama: Halal im vjera, najbolji su. Ma, heroji naši!
Joj, mene k'o da ošamari!!! Ne mogu vjerovati kako se olahko nekome dodjeljuje titula heroja. Smatrati herojem nekoga jer je napokon naš'o za shodno, da u XXI.stoljeću asfaltira centralni dio naše kasabe je ako nista drugo, barem sramota. Al' ne kaže se uzalud svašta u Božijoj bašči!
Nisam vala htio ništa komentarisati, već strpih se još kratko i pođoh kući. Uz izgovor, kako moram ujutro poraniti zbog nekih obaveza.
Napokon, nađem se na svježem zraku. Onako, idući ulicom prema kući razmišljam o maloprijašnjoj priči. Po glavi mi na sve strane odjekuje, zuji ono „heroji“! Velim samom sebi: jebote, zar moraš biti toliko neinteligentan (da ne kažem glup). Da asfaltiranje srca čaršije u XXI st. Smatraš herojskim činom, podvigom najveće vrste. A, što je najgore oni i njihova priča uopće nisu bili ironični.
Dok skrećem u svoj sokak u kojem svaka druga ulična svjetiljka ne radi, zahvaljujući onim istim maloprijašnjim herojima. Razmišljam, je li stvarno sve otišlo u muško spolovilo (što reče moj jedan komšija) do te mjere!?
Ulazim u kuću k'o po običaju raspremam se u mraku. Ostavljam skinutu odjeću nasred sobe, opet k'o po običaju. Haman, skoro gologuz sjedam i palim već zastarjeli računar i rekoh da provirim malo kroz  prozor u svijet. Da vidim šta ima tamo. Ritualno, obilazim standardne adrese i na jednoj od njih nešto mi zakači za oko. Al' baš! Preko cijelog „houmpejdža“ slika jednog ovdašnjeg običnog insana. On u majici sa natpisom „Antifašista“ a ispod naslov „Mujo darivao krv osamdeset puta“. U isti tren sam se čudio i bio posramljen. Čudio jer to je golem broj kad ga izgovaraš i pišeš a kamo li da toliko puta daruješ krv. A, sramio jer nisam niti jednom učinio taj plemeniti poduhvat.
Privuče mene taj naslov i počenm čitati sadržaj. Čitajući saznam da je Mujo darivao krv osamdeset (80) puta, te kako mu je teško i žao jer nije stotinu (100) puta. Čitam a načuditi se ne mogu.
Haman, Mujo danas jedva kraj s krajem sastavlja (kao i 110% ovdašnjih penzionera i jedno 75% ostalih). A, bolest i godine ga opasno pritisli al' pazi Muje, ništa se on zbog toga ne žali. Već mu žao i teško, što nije stotinu puta darivao krv. Kontam, kakva gromada od insana.
Kako pročitah ovaj pasus, nisam mog'o a da se ne sjetim onih heroja od prije sahat. Međutim, nastavljam sa čitanjem i saznam još, kako je Mujo prema statistici otrpilike dao izmedju 25-30 litara krvi-tečnosti koja život znači. Izbezumljeno gledajući u monitor, prozborih samo Aferim! Aferim Mujo i po stotinu puta. Ujedno, samom sebi u bradu promrmljam: pa, jebote koliko je to spašenih života.
Koliko god mi se jedan dio mozga divio Mujinom podvigu (na koji on usput rečeno, uopće ne gleda kao neki podvig). Tako isto drugim dijelom odjekuje i to sa ehom ono oni su naši heroji, asfaltirali nam put!
Ustah iza monitora i odoh do toaleta na umivanje. Stojim pred ogledalom i pitam onog drugog sebe: Jesmo li mi normalni?! Naravno, odgovor nisam dobio al' vidim i onom drugom meni nije jasna ista stvar. Haman, na istoj smo talasnoj dužini.
Nakon što sam završio sa higijenskim potrebama vratim se nazad u sobu. Uznemirena sam baš mnogo. Krivo mi što Mujo nije negdje sad tu u blizini da mu stisnem ruku. Da mu okačim najveličanstveniji orden na njegova antifašistička prsa. Tačnije, na njegove insanske grudi!

Samo, džaba Muji toliko puta, uzalud želje za stotinom kad je slab (ma, nikakav) u asfaltiranju. Može Mujo svoju skromnost, ljudskost, brojke i antifašizam okačiti mačku o rep. Sve zbog činjenice jer ne umije asfaltirati. Eh, moj i naŠ Mujo!
Kada li će i hoće li uopće Mujo doživjeti obasipanje laskavim epitetima. Kao, sad već oni od prije dva sata. Hoće li ta ljudeskara doživjeti, da mu neko kaže ti si naš heroj. Mislim, da neće (nažalost)! Ali i neka neće, da on hoće doživjeti tu stotku. Pa, neka rahat umre sa ispunjenom željom i ostvarenim snom. A, asfaltdžije neka se kite titulama i epitetima. Trebat će im za penzije kad ostanu sami.
Dođe vakat za spavanja. Krenuh na počinak. Ali nisam mogao zaspati a da se ne sjetim one komšijine sve je ovo otišlo u k..ups, mislio sam penis!!!

P.S.. Aferim Mujaga

Čudni su putevi gospodnji. Samo ih on vidi!

Sabahudin Hadžialić

EOAB

© 2009 Elrayah Ombaddi Abu Baker - SUDAN

Iz sveta u Srbiju konačno je stigao SVINJSKI

GRIP ! Ali nije to ništa , iz Srbije u svet , uskoro,

stiže još teži oblik - SIROTINJSKI GRIP ?!

Boban Miletić Bapsi

AMAN(D)MANI

ANDREJ GLIŠIĆ

-Aman-zaman! - bunovno reagova, krmeljavi energetičar: - Bre čirak, mani se ekologije, zar ne vidiš da je pritisak u manometru pretero crvenu štraftu. Ima da se havarišemo sa sve kotlovi. Odvrći izduvni ventili... isprazni... tako... da si mi živ! Uhh, ahh... sad mi je već lakše...
Pišti sirena, pa šta ako pišti... sve je to u roku službe, ode u vazduh, razumeš? – održa angažovanoj snazi prvi pokazni čas, za nauk, majstor Drndavela, koji je, skoro pod obavezno, u trećoj smeni, ili pijan ili u ležećem položaju: - Nismo mi plaćeni da mislimo, jel ti jasno... aj’ povuci iz čokanja da proteraš gasovi... Trideset i ohoo... hooo... godina, ja to tako, i vidi zdravm sam ko dren, mogu volu rep da isčupam... nastavi samo tako, odhoh da prilegnem, i da se pripremim za sindikalnu skupštinu... biće čupava rasprava o predlogu Zakona o radu...
Samo što spusti glavu na montažno-prenosni ležaj zabrunda uz hrkave pauze i teško razumljiva snoviđenja, po nekog ili nešto je oplajvazio teškom žuljavom šaketinom, toliko velikom da je sa basket loptom mogao igrati klikera. No, ipak, bitnije je saznati šta i kako je on video, ovom prigodom, u ležećem položaju skupštinsko - sindikalističko prepredanje stvarnosti... zađimo u iracionalnu svest i savest Drndavele, oslušnimo ga...
- Boga mu poljubim, nikako da mi se razbistri pred očima. Aha... svećana sala je osvežena novim licima - finansijerima, i mi „ostali“ smo na okupu. Biće stani pani! Majku vam mangupsku, doterasmo cara do duvara...
Sekretar Skupštine, inače doušnica generalnog diše, izlaže dnevni red, potanko i po tačkama: - Predlog Zakona o radu dostavljen Vam je na vreme. Amandmane, koje ste nam uputili na razmatranje, sagledani su od strane Upravnog odbora. O njima ćemo raspravljati i na ovoj Skupštini u skladu sa protokolom i poslovnikom. Molim predlagače da obrazloženja budu kratka i decidna. Na čan 1 podnet je amandman od strane kluba bioenergetičara, reč ima gospodin Gačac, izvolite!
- Kao što vam je poznato zalažemo se za Evropsko radno vreme i to je dobro. Pritom smatram da na tom planu možemo učiniti i nešto više i kreativnije. U tom smislu smo i predložili da: Početak radnog vremena radnik oređuje sam. Smatramo da u Zakon treba uneti odredbu da to ne sme biti pre 10 sati ujutro. Jer, kako vam je poznato, decu treba probuditi i usmeriti u pravcu obrazovnog sistema, a tek što su stigli iz kafića... i, molim vas da...
- U redu, uredu... gospodine Gačac vaše vreme je isteklo. Reč ima, a, u vezi sa članom 2, gospodin Domaćinov. Izvolite!
- Sindikalni klub „Domoljubov“ smatra da je nadgradnja člana 2, samim tim što je on, amandman, revalorizacija u sistemu vrednosti, to smo izričito za, da: - Naknadu za svoj rad određuje radnik u dogovoru sa svojim ukućanima. Znam, znam pitate se a zašto? Gospodo to je sve u vezi sa potrošačkom korpom. Smatramo da je dovoljeno vremena, da do početka radnog dana, radnik bude u mogućnosti, da sa fiskalnim računom, na blagajni firme podigne troškove za korparinu, a troškovi se ukalkulišu u potrošna sredstva proizvodnje i... moliću lepo, ne prekidajte me u izlaganju...
- Izvinjavam se, ali gospodine Domaćinski vaše vreme je isteklo. Za reč se javio gospodin Drndavela! (Šefe, došapnu desno od sebe: ovaj je opet pijan).
- Ja lično, hik... mislim... slažem se sa prethodnicima, hik... ali smatram da bi u Predlog Zakona trebalo uneti, hik... više motivacionih faktora... hik... (usledio je gromoglasni aplauz radeništva). Naime, smatram da: - Pre početka posla... hik... radnicima da se da, da nešto okrenu, jer od kako su presušile mlekare, sve češće se samoinicijativno konzumira vinjak, konjak, hladno privo i slična sredstva... hik... a to treba ozakoniti u ime zdravstvene zaštine... hik... u proizvodnji dužničkog ropstva ... hik...
- Oduzimam vam reč, vi ste pijani!... - žamor u sali.... kočoperni Drndavela nastavlja: - Jes’ ja sam pijan, al’ vi ste ružni i to duplo ružni. Ja ću i da se otreznim, a vi, vi ćete ostati ružni... hik... (u sali grohotan smeh).
- Sedite! Nemate reč, nije ovo kafana... možda sam vam trebala reći fajront, zatvaramo... gospodine!
- Kome vi fajront... hik... imam ja amandman koji će biti usvojen i u Poslovniku savezne Skupštine... hik... ukažište poštovanje prema tom najvišem zakonodavnom organu države... hik... zato ću i da vam ga citiram: „Ako je... hik... u radno vreme neka serija, na primer: „Bolji život“, „ljubav je lepa“, „Dokone domaćice“, „25. Univerzijada“, iliti kakva repriza... hik... a radnik je nije gledao, prethodne večeri... hik... firma je dužna obezbediti TV prijemnik... hik... i sve to uz novčanu naknadu radniku, kao da je radio... hik... pa nismo ni mi selo bez kučića... hik...
- Obezbeđenje, izbacite ga iz prostorije! - uspaničeno dreknu sekretar.
- Neće moći... imam ja još jedan amandman da kažem... a odnosi se na ustaljenju praksu... hik... Jeli portir dužan da svakom radniku, pre izlaska iz kruga firme pregleda torbu? Hik... Jeste. E, ukoliko ništa ne nađe, dužan je da ga vrati, da bi ovaj mogao da uzme nešto za sebe... hik... a, onim starijim, iznemoglim, nakon dugogdišnjeg argatovanja i da odveze na kućnu adresu... hik... i to sa službenim vozilom preduzeća... hik...
- Majstore! Majstore probudite se! Prošla je smena... majstore čujete li me? Nije vam dobro? Probudite se... majstore... Dobro je živi ste... idemo kući...
- Kakvoj kući? Ovo je moja kuća i okućnica. Sanjao sam da žele da mi je otmu...
- Nisi sanjao, sve je to istina. Stigao je akt da će je zatvoriti na 60 dana, a posle kako nam bude, SOS prodavnice i milosrdne kuhinje nam ne ginu.
- Znači tako, daju joj pomen pre nego što je otpišu. Na zdravlje! U pokoj duše da popijemo, i onako sam pokisao...

Komunisti su bili banda.

Ovi danas su i više od toga!

                                            Sabahudin Hadžialić

zoran-spasojevic

© 2009 Zoran Spasojević Paske - SERBIA

Podelili su nam koplja.

Da ne pucaju u goloruk narod.

Mića M.Tumarić

KOMENTAR NEDELJE/NEDJELJE/SEDMICE REDAKCIJE ŽIKIŠON-a:

Zaista, u čemu prođe proteklih devetnaest demokratskih godina?

TO JE NJIMA NAŠA BORBA DALA...(XVIII dio)

Srbija na istoku
XXX

Jocić bi mogao biti zaštićeni svedok?

Sreten Jocić, poznat kao Joca Amsterdam, od srpskog pravosuđa mogao bi da dobije status zaštićenog svedoka ukoliko otkrije ljude iz vrha organizacije ubistva hrvatskog novinara Iva Pukanića, ali i mnogih drugih likvidacija koje su se dogodile u više evropskih zemalja, piše beogradska štampa.

KOMENTAR REDAKCIJE ŽIKISON-a:

A gdje bi ga sklonili? Zajedno sa Matom Bobanom, Arkanom i još nekim…U Južnu Ameriku?
XXX

U Kosovsku policiju se vratili gotovo svi Srbi

U Kosovsku policiju vratili su se gotovo svi Srbi, koji su izašli iz policije nakon proglašenja nezavisnosti Kosova. Rok za povratak Srba u Kosovsku policiju istekao je u utorak, 30.6.2009.g. u 16 časova. Iz Beograda su po tom pitanju tvrdili da neće odustati od pregovora oko toga pod čijom će komandom biti Srbi koji se vrate u Kosovsku policiju.

Vratili ne vratili…!?

XXX

Bosna i Hercegovina ni na zapadu ni na istoku

Nema gašenja OHR-a

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira na dvodnevnom zasjedanju u Sarajevu nije donio odluku o zatvaranju Ureda visokog predstavnika. Političare je pozivao na dogovor zasnovan na dijalogu i kompromisu, dok su oni upravo tokom zasjedanja ovog Upravnog odbora pokazali da su stavovi o ključnim političkim pitanjima nepomirljivi.

Najbolje je sve zajedno…ugasiti!
XXX

NGO traže stalno zasjedanje Parlamenta BiH

Više od 20 nevladinih organizacija u BiH uputilo je zahtjev Parlamentarnoj skupštini BiH da narednih mjeseci bude "u stalnom zasjedanju", odnosno da poslanici i delegati odustanu od odlaska na godišnji odmor. Razlog su ozbiljno zaostajanje zemlje u odnosu na region u ostvarivanju obaveza neophodnih za približavanje evropskim institucijama, nedovoljan napredak za liberalizaciju viznog režima i teška ekonomska situacija.

Ovo je zaista najbolji vic koji smo čuli u posljednjih nekoliko godina.

XXX
Crna Gora na jugu

Rusi preuzimaju i kockarnice

Vlasnici ruskih lanaca igara na sreću najavljuju kako planiraju preuzimanje crnogorskih kazina. Rusi su tako, zbog ukidanja kockarnica u njihovoj državi od 1. jula, naumili preseliti posao u druge krajeve svijeta. Da li je i koliko cvjetanje takvog biznisa u Crnoj Gori poželjno i kakve država ima koristi od toga posla?

Možda je to rješenje za cijeli Balkan…Samo da Bajden ne čuje?!
XXX

Upis na 40 fakulteta

U toku je upis na privatne i državne fakultete u Crnoj Gori čiji je broj naglo porastao u posljednje vrijeme, pa će za svršene srednjoškolce, po svemu sudeći, biti više nego dovoljno mjesta za upis. Moći će da konkurišu na 40 fakulteta. Da li će veliki broj studijskih programa doprinijeti i poboljšanju kvaliteta?

Na Balkanu manjih zemalja, više fakulteta a manje znanja…E, to nigdje nema!
XXX
Hrvatska na zapadu

Neminovna posudba od MMF-a

Zbog golemog deficita u budžetu i pada bruto domaćeg proizvoda od 6.7 posto Hrvatska će morati zatražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda i to čim prije to bolje, jer bi u pitanje mogla doći i redovita isplata penzija, plaća i ostalih državnih naknada – upozorava većina domaćih ekonomskih analitičar

Klonirani oblici finansijske manipulacije u svim ex-Yu Republikama…I sad još i banda nad bandama_ MMF?!
XXX

Više od 50.000 osoba manipulira drogama

Smanjenje ponude i smanjenje potražnje - dva su glavna cilja borbe protiv narkotika i njihove zloupotrebe u Hrvatskoj, rečeno je na okruglom stolu povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga, održanom u Zagrebu. Ne smije se okretati glavu od mladih ovisnika, poručila je potpredsjednica Vlade, Jadranka Kosor. Frustracije, nezadovoljstvo, ali i besperspektivnost - to su motivi koji mlade u Hrvatskoj navode na put narkotika, upozorila je potpredsjednica Vlade i predsjednica Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, na skupu povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama.

Zaista, tako je lijepa, zdrava i čila ta demokratija, čimbenička!?

XXX

Slovenija na sjeverozapadu

Svinjska gripa stigla do Slovenije

DJEVOJKA koja se u 17.6.2009.g. vratila u Ljubljanu nakon putovanja u New York prva je Slovenka koja boluje od svinjske gripe, potvrdilo je slovensko ministarstvo zdravstva. Djevojka nije hospitalizirana, već je na kućnoj njezi i uzima lijek Tamiflu, a za nju se skrbe članovi obitelji koji su od liječnika dobili posebne naputke kako se trebaju ponašati.

Nagradno pitanje: A da nije sve to ubačeno, ipak, iz Hrvatske?
XXX
Makedonija na jugoistoku

Prvi slučaj svinjske gripe i u Makedoniji

Makedonski ministar zdravstva Bujar Osmani potvrdio je 28.6.2009.g. na izvanrednoj konferenciji za novinare kako je u toj zemlji potvrđen prvi slučaj virusa gripe tipa A/H1N1. Riječ je o četverogodišnjem djetetu, koja je primljeno u bolnicu u Prilepu, a zatim hitno prebačeno u Kliniku za infektivne bolesti u Skopju. Kako pišu makedonski mediji dijete je prije nekoliko dana doputovalo s roditeljima iz Australije preko Londona u glavni grad Makedonije.

Gripa kao pretpostavka rješenja svih problema na Balkanu. Kao atomska bomba. Što da ne?

***

DUGA 2009... UJEDINJENJE RAZLICITOSTI... TRAVNIK, 26.6.2009.g

Učesnici: 1. Ermin Čelenka Skomoranin, Travnik, 2. Jasmina Zuhrić- Šiljak, Travnik 3. Alena Kolaković, Travnik, 4. Ajla Karajko, Travnik, 5. Rabija Mameledžija, Travnik, 6. Aladin Sinanović, Novi Travnik, 7. Kasim Susak Keke, Travnik, 8. Dragan Mučibabić, Vitez, 9. Damir Šabanović, Zenica, 10. Lida Maličbegović-Khatib, Zepče- Jerusalem, 11. Elmedina Jusić/Nuhbegovic, Travnik - Zenica, 12. Mustafa Gafić, Travnik, 13. Amila Tarakčija, Travnik, 14. Sabahudin Hadzialić, Sarajevo (Član Društva pisaca BIH), 15. Hazim Balihodžić, Donji Vakuf, 16. Anto Stanić, Kreševo, 17. Ljubomir Pavlović, Vitez, 18. Sanela Kuko, Mostar, 19. Sonja Jurić, Mostar, 20. Vlatko Marinović, Mostar, 21. Ivo Krešić, Mostar, 22. Goran Karanović, Mostar, 23. Adnan Žetica, Mostar, 24. Elvedin Nezirović, Mostar, 25. Ivan Grubešić , Novi Travnik;

***

kad_srce_kaze_ljeto

List za kulturna i društvena pitanja "ZAREZ" iz Zagreba, Hrvatska, objavio je sredinom juna meseca ovu besplatnu reklamu za Vrnjačku Banju u Srbiji a kao odgovor na poziv Turističke zajednice Hrvatske upućen građanima Srbije da letuju na Jadranu.

Komentar redakcije ŽIKISON-a: Fakat, zbog čega smo ratovali?

***

Ako nas pederi vode u Evropu biću na kraju

kolone. Što je sigurno – sigurno.

Veselin Dželetović Pavlov

costume2

© 2009 Menekse Cam - TURKEY

UČLANIO SAM SE U GRUPU :" Srbi, Hrvati i

Bošnjaci" KOJI SE NE MRZE MEĐUSOBNO,

NEGO ŠIRE LJUBAV !!!. OVIH DANA SAM

BAŠ NEŠTO DUHOVIT !

Slavko Mali

IZA UGLA VAS ČEKA SREĆA

Slobodan Trikić

Na periferiji jednog našeg gradića živjela je, u pećini, aždaja Lili.Znam da će većina vas odmah pomisliti na otmicu princeza,borbu s vitezovima,terorisanje gradova i slično.Ali ne !Ovaj put ste se prevarili.Naša aždaja je bila univerzitetski obrazovana,pratila je najnovije trendove u umjetnosti i modi i uopšte išla  ukorak s vremenom, naravno koliko su joj to dozvoljavali džep i sredina u kojoj se nalazila.
Kad je diplomirala željela je da se zaposli, ali posla ni za lijeka.
Ista stvar bi i sa vizom za inostranstvo, kreditom i svim ostalim što je pokušala da dobije da bi poboljšala svoju finansijsku situaciju, položaj u društvu i ….ma znate već,da ne tupim.
Duboko razočarana svim tim neuspjesima aždaja gorko pljunu i reče : 
- U jebote gdje ja živim !
Nakon određenog vremena razočarenje pređe u tugu, tuga u depresiju i kad joj depresija dosadi nesrećna adžaja odluči da na sve stavi tačku.
Odmah iza ugla pećine nalazila se prodavnica, čiji je vlasnik bio  gospodin Dong Ling, u koju Lili jednog dana uđe i zatraži dva metra konopca.
Dong Ling se jako obradova što mu je zmaj došao u radnju jer to donosi sreću i prosperitet,
ali na osnovu turobnog pogleda,konopca i socijalnog konteksta mudri trgovac zaključi da je Lili odlučila da digne ruku na sebe, pa pomisli : 
- Pokušaću da mu pomognem.Možda pokrenem lanac događaja koji će dati smisao životu i vratiti radost u njegovo srce.
Uz konopac on joj pokloni kolačić sudbine koji je njegova supruga Long Ding ispekla toga jutra.
Premda nije vjerovala u sudbinu aždaja razmota papirić, pa pročita:
- Iza ugla vas čeka sreća.
Dođe do prvog ugla, kad ono tamo vatrogasna vježba.Taman kad je pomislila da to nije taj ugao priđe joj  brigadir, pa reče:
- Da li biste bili tako dobri da sunete plamen prema nama,a mi ćemo ga gasiti?
“Zašto da ne", odgovori Lili, radosna što će učiniti nešto korisno s čim ce ispuniti vrijeme. Elem,baci konopac i poče da izbacuje vatru.Na kraju vježbe joj se brigadir zahvali i dade joj pozivnicu za maskenbal koji će se održati za par dana u vatrogasnom domu.
Naveče je bila umorna, ali presretna.Kad se vratila u svoju pećinicu  skuva čorbu od kopriva i aleve paprike, pojede je a, zatim slatko zaspa.

Kontejneri su za sve veći broj građana

sve češće mjesta molitve za  spas.

Suno Kovačević

Walex_Plum_1

© 2009 Valery Aleksandrov Walex - BULGARIA

Bog će oprostiti poslanicima što mu kradu dane,

a za mjesece neka vide sa penzionerima.

Bojan Bogdanović

z

SVUD PRITISLA NEKAKVA

OGRAMA

Veselin Dželetović Pavlov

Ne žalim vas braćo moja draga
što se zgodi - stvorili smo sami
svak' će od nas ostaviti traga
il' na suncu il' u večnoj tami

Neću slušat opomene vaše
već ću krenut' kroz tu tminu grdnu
nek' se sklone oni što se plaše
što ne smeju ni prstom da mrdnu

Pesnik danas zaćutati ne sme
nit' se mudro iza drugog kriti,
budu li nam sad zamukle pesme
ni Srbije možda neće biti

Mediji su ubili istinu
mister Dolar zgazio etiku
heroje nam legli u prašinu
kukavice drže nam pridiku

Svud pritisla nekakva ograma
nemaš koga s kim bi prozborio
nestalo je obraza i srama
svak' se o svom jadu zabavio

"Eksperti" nam uče profesore
fukara nam arči đedovinu
i svi trče da im se dodvore
mesto da ih... sve u materinu

Zeman doš'o valja zapevati
za odbranu ovo malo časti
nema svrhe dalje oklevati,
od ovoga niže - ne možemo pasti.

 ***

NISAM KRIV!

Sabahudin Hadžialić

Milozvučno

je bilo

za očekivati

i

čuti

da on

nije kriv!

...

I nije

bio kriv.

Jer šta je

krivica do

nametnuti oblik

iskrivljene svijesti

da on jeste kriv.

A možda i nije bio

kriv.

Jer krivi su oni

koji su ga okrivili.

Radi krivice.

Njegove.

Ali, i svoje...

***

TRENUCI SJEĆANJA

Sve je toplije

i toplije

u ugaslim srcima

pretpostavljenih nadanja.

....

Sve je hladnije i hladnije

u ključalim očekivanjima

mogućih vizija.

...

I sve je nestalo

u trenu.

Baš kao što

je

i

nastalo.

...

U trenu

maglovitih

sudbina.

***

POŠALICE- ERNEST BUČINSKI ERNI

MALI PUŽ

Pita puž puža:
"Brate, ima li ko sporiji od nas dva?
"Ima" - odgovara ovaj.
"A ko?"
"Pa Bosanac ispred kapije Evropske Unije!"

Topli obrok

Pita čo'ek čo'eka: "Đe radiš?"
"U 'ladnjači" - odgovara čo'ek.
"A ima li topli obrok?"
"Ma ima al' se brzo 'oladi!"

O P E T

Dušan M.Adski

Sve smo zaboravili
(pod uslovom da smo išta znali)
Sve smo rasProdali
(pod uslovom da smo išta imali)

Pesnici i dalje pišu  hvalospeve
zapetljavajući stihove
ko deca pertle na prvim cipelama
Intelektualci i radnici neodlučniji su
od seljaka u voćnjaku
sa sekirom i makazama

Šta nam preostaje posle svega
već da sami poskidamo gaće
Neka se i to jednom dogodi
bilo u tmuši bilo na nekoj pripeci
kraj zmija koje se ljudski pare

Kad je suša vapimo za kišom
Kad kiša pada hoćemo  sunce
Gromovi nas plaše a tišine straše
Kad je nešto naše- nije naše
a kad nije naše- naše je

Kako ljudi da ublažim golgotu
Kad se opet aplaudira licemeru i skotu

***

Slobodan  Maksimović

ZA ŠAKU DOLARA

Slušam kako CIA cijuče,
danas jače ne go juče,
kroz divne predele naše,
i šakom dolara maše:
doziva izdajnike, podrepaše...

Sa deset miliona dolara
kod nas opoziciju stvara
koja će samo Ciji da odgovara,
po nalogu Cije, režim da obara.

Deset miliona dolara,
ni manje, ni više,
dobijaju nezavisni mediji
da seju laži i smutnje
onako kako CIA napiše.

Po pet miliona dolara
dobijaju omladina i studenti
da odbiju da uče
i da se sa lupanjem u šerpe
još jednom pomuče.

Pet miliona dolara
dobijaju nezavisni sindikati
da organizuju štrajkove,
da privreda još više pati.

Pet miliona dolara
dele izborne komisije i sudije
po zamisli Cije da nam sude
kako i koga da biramo,
kakva pravda na nam bude.

Tako CIA kroz ove divne predele naše
skuplja izdajnike, podrepaše, snaše;
daju svakom po šaku zelenih dolara,
al' ostaje slepa za narod pošten,
koji za tu rabotu ne daje ni pet para.

***

OTRPI I OĆUTI

Seljaci u nebo gledaju zabrinuti:
strepe zbog oluje il’ zbog suše,
da letinu ne obore ili izgore;
nebeska sila mora da se otrpi i oćuti.

Radnici platu očekuju zabrinuti:
strepe hoće li biti da se prehrani
i da li su im svi radni dani izbrojani;
gazdina volja mora da se otrpi i oćuti.

Studenti i đaci su zabrinuti
šta će posle školovanja da ih snađe,
profesorska mora da se otrpi i oćuti.

I sasvim obični ljudi su zabrinuti
uz poražene i nevine padaju glave
pobednička mora da se otrpi i oćuti.

***

TRI MARKA

Prvi Marko beše dični sinak
Vukašina kralja,
Samo jedna pesma opeva ga kako valja:
Srdit Marko doćerao sulatn-cara do duvara,
Car se maši u džepove
te izvadi stotinu dukata:
Na ti, Marko, te sa napij vina!
Ode Marko te se napi vina,
Osta sultanu šest vekova da vlada
Od Prilepa do Bitolja grada.

Drugi Marko, idejno čedo velikaša Broza,
Pripomože da se druga Juga rasparča i sroza,
I sasvim na kraju balade
vladar treće postade.
To zasmeta sultanu-Debilu,
Pa mu posla NATO-amarilu.
Kad vide sultan-Debil
da se Marko tako ne obara,
On se maši za šaku dolara:
Na ti, Marko, te sa napij vina!
Ode Marko te se napi vina,
Osta sultanu-Debilu dok hoće da vlada
Od Gnjilana do Prizrena grada.

Drugi Marko ima sina Marka,
Njega moli Jevrosima majka:
Nemoj, sine, politikom traćit dane,
Bolje ti je da se držiš krčme il mehane!
Treći Marko majku poslušao,
I otac mu neki dolar dao,
Pa otvara krčmu "Kod svetog Petra",
Kupuje čamčić od dvanaest metra,
I nadgleda iz prikrajka
Sve poslove majke i babajka.

***

z

Zbog nemogućnosti da dobije vize omladina

ne ide u tuđinu. Primorana je da ostane i da 

ide u materinu.

Suno Kovačević

zikison1

© 2009 Vladimir Semerenko - RUSSIA

Kada pribegnete kompromisu između

krajnosti, vidite da sredina nije zlatna.

Živojin Denčić

ČAST

NIKola Č. Pešić

Vlast - tako slatka a često pokvarena reč. Nekada je bila u rukama takozvane radničke klase. To je izmislio Tile u vreme socijalističkog samoupravljanja, kako bi podišao masi. Lukavo stvorenje, zar ne!  A siroti radnik je zamišljao, kako je to stvarno on vlast,  kako se za sve on pita, o svemu odlučuje. 
No, šalu na stranu, i nije bilo tako loše to vreme. Sećam se, bio sam mladi radnik samoupravljač, pa čak jedno vreme i  predsednik Radničkog Saveta. Doduše, direktor je određivao kada će i šta da se odlučuje na sednicama,  ali se, ipak, taj RS formalno pitao za nešto. Naravno, ko nije bio zadovoljan, mogao je da se žali Savezu komunista. I teško onom koga pozove CK na informativni razgovor. Kad-tad će mu litnuti kraci.
Ali,  oduvek je ta druga klasa, koja nije bila vlast, imala svoj aparat koji je vladajuću klasu usmeravao kako da vlada. I ako nisi hteo da igraš  po tim pravilima, ispadao si iz sistema. Našli su načina da te zamene. Kao pokvareni  rezervni deo. Ta klasa – birokratska,   živela je  uvek bolje od vladajuće.
Dok su se radnici busali u grudi, kako je vlast u njihovim rukam, birokratija se gostila po kafanama, jer je u njihovim rukama, umesto fiktivne vlasti, bilo masno,  pečeno prase kojim je neka sirotinja morala da *časti*.

EVROPSKA BANKA ĆE POMOĆI VLADI  DOK

TRAJU PARE, A ONDA NEKA VRAĆA KO

DOĐE NA VLAST!

Nikola Č. Pešić

z

***

PECKATIVI IZ B(iH)

Sabahudin Hadžialić

XXX

DEMOKRATSKI SAN 1990.g.-2009.g.:
Nisam ništa sanjao sinoć. Gladan ne sanja.

XXX

Hljeba i igara.
O kruhu ćemo sutra!

XXX

Najavljuju se generalni štrajkovi širom B(iH).
Kao da nismo i to ukinuli demokratijom!?

XXX

Provjerite debljinu novčanika sa nivoom znanja.
Koje razlike....

XXX

Uspostaviti mediokritetstku vlast više nije problem.
Problem je što drugačijih više i nema!

XXX

Lider SDP-a BiH govori o narodnim „vodičima“.
Više nismo stoka. Postali smo KRDO.

XXX

U Kninu neko strgao hrvatsku zastavu sa jarbola na sam Dan državnosti Hrvatske.
I neka mi sada neko kaže da Public relations nije dobro uradjen?!

XXX

U Srbiji na sceni hapšenja bivših direktora.
Sadašnje još uvijek niko ne dira. Čekaju da i oni postanu...bivši!

XXX

Izabran je novi premijer FBiH, gosp. Mustafa Mujezinović.
Provjereni kadar vele iz SDA. Jao ti nam ga majci?!

XXX

Fejsbuk nije isto što i FACEBOOK.
Naime, oni drugi ne kolju, ne psuju i ne prijete.

XXX

U B(iH) je u toku polemika oko Stećaka i pripadnosti istih.
Dok dodju do XXI vijeka, mi ćemo već biti u X-om! Vijeku!

XXX

Šef policije u Republici Hrvatskoj smijenjen.
Ne zbog toga što nije ništa radio već što je počeo nešto i raditi!?

XXX

Reis Cerić se sprema u Iran.
Da posreduje izmedju SAD-a i ove zemlje.
U čemu? Možda u prelasku na Islam Baracka Obame.

XXX

Generalni štrajkovi širom B(iH) su kao melem na ranu.
Dvadeset godina od uvodjenja demokratije!

XXX

Nekada je davno, mojim parama, Mustafa Mujezinović, guverner Kantona Sarajevo napravio most svome ocu.
Danas će ponovo to isto uraditi kao Premijer FBiH, ali svome narodu.

XXX

Nisam se nikada stidio svoga imena i porijekla.
A znam ih što se ne sjećaju ničega do 1990.g.

XXX

Ostati ili ne?
Hamlete moj, odavno si passe!

XXX

Na Baščaršiji ni pite ni ćevapi više nisu kao što su bili!
Vonja, bolan, na papanluk i tamo!

XXX

Republika Srpska upozorila Visokog predstavnika U B(IH) da mu je posljednja odluka zaista i bila...posljednja.
Ali, ne i zadnja, veli Intzko!

XXX

Kada vidim kolege satiričare u Banja Luci kako tepaju Miloradu Dodiku, dodje mi da se...utepam!

XXX

Napadati me mogu samo oni koji su svjesni vlastitog poslanja:
Da ne postoji lik, djelo, ideologija i partija koja je nedodirljiva!
Osim, naravno...stranke moje žene koju diram...itekako!

XXX

Sulejman Tihić i Haris Silajdžić su antipodi Milorada Dodika i Mladena Ivanića. Kod nas je sve u duplo!

XXX

Sulejman Tihić je predsjednik SDA!
Predsjednik jeste, ali da li je i SDA, pitajte Bakira Izetbegovića!

XXX

Haris Silajdžić je hodža!
Neka mashala...Samo ni nije jasno što radi u politici?
Da pitam reisa Cerića!

XXX

Republika Srpska je manji entitet. Federacija BiH je veći entitet.
B(iH) je država MALOGA SUTRA!

XXX

Makedonija i Srbija su ispred B(iH) veli EU.
Konačno i mi nekome u ledja da gledamo!

***
Živojin Denčić

Posmrtnog govora nije bilo, jer se optužemo branio ćutanjem.


Pominjanje pravde nije prikladno u nezavisnom sudu.


Svaki zec bi hteo da bude svedok poslednjeg putovanja mrtvog lovca.


Ima kod nas pluralista, mada ova vrsta ljudi izumire.


Nema himne koja ne može da bude posmrtna.


Lakeji su čuvali stražu cele noći, ali je istina ipak izašla na videlo.


Mrtvom faraonu je svaka piramida dobrodošla.


Velikom dvorcu svako dvorište je malo.


Pogrebna svečanost upriličena je shodno položaju pokojnika.


Pokojniku nisu poznate pojedinosti pogreba jer su mu oči bile sklopljene.


Kada pribegnete kompromisu između krajnosti, vidite da sredina nije zlatna.


Ni na kraju naših mračnih dana istina ne izlazi na videlo.

***

Boban Miletić Bapsi

Narodu je dosta šarenih laža - više voli žute !

Nisam od onih koji samo kritikuju vlast - 'oću i da bijem !!!

Uskoro ćemo prestati da radimo uz pomoć štapa i kanapa - ponestaje nam kanap !!!

Robovlasništvo u odnosu na ovo naše čudo mu dođe nešto kao humanizam - i renesansa !

***

Milan Fridauer – Fredi

Pendrek je policajčeva taktika.

Političari su dobri ko dvopek.

I kuću i karijeru je izgradila na Venerinom brežuljku.

Tako dugo će dizati prašinu, da će od zemlje stvoriti pustinju.

Samo nas promašene investicije nisu promašile.

Laž je kratka među nogama.

***

Nikola Č. Pešić

U SRBIJI SE TOLIKO KRŠE LЈUDSKA PRAVA,  DA JE NAJBOLЈE  NE BITI SRBIN !
*
KADA I NACIONALNE MANJINE OSTVARE ISTA PRAVA,SRBIMA ĆE BITI LAKŠE!
*
LUDI KAMEN JE TEMELJAC  ŽIVOTNOG  MOZAIKA SVAKOG SRBINA !
*
LUDAČKA KOŠULJA JE UNIFORMA PRAVOG SRBENDE!
*
SLABA JE SRBIJA DA BI MOGLA  DA  ŠTITI  I  KRIMINALCE !
*
IKRIMINALCI SU NACIONALNO BLAGO, NAROD IH HRANI I U ZATVORU!  
*
ZLOČINACA JE ODUVEK BILO,  A RAT IM JE SAMO PRUŽIO ŠANSU !
*
ISTINA MORA POBEDITI,  A KO DOŽIVI – SAZNAĆE !
*
RADIKALI SU SE ORGANIZOVALI: ŽENE KUNU A MUŠKARCI  K(PS)UJU!
*
TRANSFORMACIJA: DO JUČE SIROTI RADIKALI, DANAS BOGATI NAPREDNjACI !
*
SRBIJA NIJE ODAVNO AGREARNA ZEMLJA,  ŠTA  LI JOŠ TRAŽE OVI AGRESORI !?
*
U SRBIJI SE TEŠKO ŽIVI A LAKO UMIRE. PRAVO IZBORA JE SLOBODNO!
*
POLITIČARI SIGURNO  IMAJU  DVA ŽIVOTA,  KAD OVAJ TROŠE NA BRUKU I SRAMOTU !
*
VRLO JE VAŽNO KAKVA JE VOĐINA ŽENA , JER ONA UPRAVLjA NARODOM POMOĆU KREVETA!
*
KOD NAS JE DOBRODOŠAO SVAKO, A ZA BORAVAK KAKO SE SNAĐE !

Bojan Bogdanović

Morze je bio Srbin. Em otkucava, em azbukom,
em je uvijek u SOS –u.

Gledam i slušam manekene iz Skupštine. Opet nove frazure!

Odlučio dostavljač da oproba sreću: Bacio pismo, a pala mu glava!

Vlada je najavila pismo namjera, tako da će nam ubuduće i zvanično jebati majku!

Ovo je složena zemlja. Nokautirana, takoreći!

Bilo bi manje ratova kad bismo izvršili deratizaciju Skupštine.

Ljubav vlasti prema narodu je duboka. Što je u Atlantidi
potpuno normalno.

Kao skroman čovek, ubica je želio da ostane anoniman.

Dižem rejting zainteresovanim strankama. Naplaćujem
samo ruke.

Predsjednik nije mogao da primi atentatora, pa je sekretarica primila metak na nešto nižem nivou.

Šta nam samo radi ova vlast! Valjda će i oni jednom
platiti alimentaciju!

Za razliku od većine spavača u Skupštini, premijer je budan. Jer đavo ne spava!

Zabranjuju pušenje na javnim mjestima? Znači li to da ćemo imati tajne izbore?

Vođa je ispunio svoje snove. Kolektivni centri su bili bonus.

Danas nema haosa u Skupštini. Pokvarena su ulazna vrata.

Za razliku od jednog nesuđenog ambasadora, imamo
nekoliko suđenih ministara.

Izbori su završeni. Neka se gubitnici preboje!

Ne mogu da radim sa listovima bliskim vrhu, jer nemam
talenta za majmunisanje.

DNK analiza birača je pokazala da im oni što su ukopani
u Skupštini, nisu nikakav rod.

Šešelj je iz Haga čestitao rođendan Republici i poželio joj
da još veća poraste.

Promjene u soc. politici su oglašene na sva zvona, a onda
i minutom ćutanja.

Vlada je podmetnula leđa, tako da niže nismo mogli pasti.

Bog će oprostiti poslanicima što mu kradu dane,
a za mjesece neka vide sa penzionerima.

Upisao sam se od smijeha u skupštinsku knjigu utisaka.

Teško je nabrojati mjesece do Evrope. Kao i one do Jupitera.

Od ministara koje sam provjerio, većina je za ovjeriti.

Odrekao sam se čaše jer su u njoj dunuli novi vjetrovi.

A kad su mu u ćeliji uključili struju, složio se da je program odličan.

Nakon  Premijerovog izvještaja, narod je zapjevao:
Ne klepeći na nulama!

Tpili smo do određenih granica. Vrijeme je za redefiniciju Dejtona.

Izgleda da ćemo morati praviti treću Jugoslaviju. Nema nam druge.

Ako je Bog stvorio čovjeka, u slučaju skupštinske većine
radio je na crno.

Bog je u BiH dijelio pamet po teritorijalnom principu.

Ne znam šta sam htio da kažem. Arhivi još nisu otvoreni.

***

Abdurahman Halilović Ahil

Golman ekipe razočaran je kroz svoje noge-prima golove.

U životu se svugdje provlačio-svima se uvlačio.

Uz nju je između života i smrti-čas je njegov život,čas umire za njom.

Nesposobna vlast nam od jutros sjedi na brdu-čeka da kola krenu niz brdo.

LJubav prema piću naučila je da ga sisa.

Pao mu je mrak na oči-ona mu ga skida.

Ako hoćemo da nam se hrpa kamari ne trebamo je raznositi sa kupa.

Koka i dan danas nosi zlatna jaja-ali za koga!?

Kućni budžet mi je nezadrživ-brzo mi ispari.

Čim je strani kapital ušao u zemlju-lopovi su ga duboko zakopali.

Isprali su mozak onima što su mućnuli glavom.

Jedva smo došli do istine-nije to ta koju smo tražili.

U zemljama gladi-previše se malo radi.

Zajaho nas čvrsto Kurta-džaba čeka Murta.

Ovdje ne postoji strani kapital-sve su pokupovali domaći lopovi.

Pogodio sam-za njenu je kuću trebao tvrd ornjak.

Za nju to više nije bio tvrd orah-došla je do jezgre.

Udica je bačena-prvo su se zaletili somovi.

To što je jače od mene krije se u njemu-isprebijao me.

Još od jučer živimo od danas do sutra.

Lako se ne zaboravlja ono čega se je teško sjetiti.

Da dođe do novčanih sredstava mafija ne bira sredstva.

Pare je otuđio u nepovrat-samo se on vratio po još.

U raskoraku sa vremenom,kazaljka mu je uvijek na pola dvanaest.

Zna se gdje je krupna riba-ne smije niko ni blizu,da ga ne proguta.

Kriminal nam je ostvario najveći porast-statistike podzemlja govore o povećanju od sto posto.

U kriminalnim poslovima bliski smo jedni drugima-uzajamno se pomažemo.

Da se približimo bilo kojem rješenju,to je nemoguće-kod nas je sve neriješeno.

Potrebni su jedni drugima-ali ovi drugi neće da čuju za one prve.

Popeo sam se da vidim kako izgleda njeno brdo problema.

Ono što se iza brda valja rekoše nam da ništa ne valja.

Svako je došao po svoje-samo naših nema nigdje.

Nema čistog brezobrazluka ako bilo ko najebe.

Sastanak tuge i nevolje potpomogla je rakija prepečenica.

Nisu šala veliki lopovi-čim su došli na vlast nije nam bilo do šale.

Niko ih ne podnosi-još traže odgovarajuća leđa.

Toga,što pare nije namaknuo,drugi je smaknuo.

Pao sam na niske grane-zbog njihove visine.

Sav je teret pao na nas-srušili smo se.

Gdje bi im bio kraj da ih ne ubiše na početku.

Nemojte ga sad vući za jezik-tek je počeo jesti govna.

Moje prazne džepove ženi je dojadilo pipati-u njima nikad ništa nema.

Nema više džabalizma iz socijalizma-danas se mora pošteno rintati ili ćeš kapitulirati.

Predsjedavajućem više ne govore ni jedne-sve ih zaboravi.

Ovo je moj grad,reče jedan gad-prde,i po njemu prosu smrad.

Ovo je ulica u kojoj stanuje moja punica. Riječi su joj uvijek slatke, jedino što me ne poziva na batke.

Svijet se pokvario u narodu-reklo je puno insana(ljudi).

Mnogi bi imali para kad bi se odrekli meraka i kafana.

Svi traže pare-nema nikog da ih dijeli džabe.

Ključ životnog uspjeha ne nalazi se iza svačije brave.

Političari su đuturumi(nesposobni,sakati)-čekaju glasače da ih postave na položaje.

Sve ove bez veze,treba vezati.

Život mu nije ostao pjesma-otišao je u zatvor da svira.

Uvukli su im se pod kožu-u guzicu nisu mogli.

Poslodavci državi daju sve od sebe ... prve radnike.

To nije vojska spasa-jedva smo se spasili od te vojske.

Ubila ih je volja naroda-povukli su se podvijenih repova.

Napad je najbolja odbrana-ako protivnik ne puca.

Lažni napad je najbolja obmana.

Bez ikakvog cilja teško je doći do punih pogodaka.

Političke siledžije tuku se za birače.

Čovjek se nije obogatio preko noći-učinio je on to tokom
četverogodišnjeg mandata.

Zasluga za državne krađe dodijeljena mu je u političkoj fotelji.

Dali su to oni zna se,što hoće u se nase i poda se.

Nikad nije primio mito lično od njih-njemu to oni pošteno pošalju poštom.

***

Suno Kovačević

Sudeći po plaćama interventni zakon je već odavno na  snazi
u općini Zenica i Vladi Zeničko-dobojskog  kantona.

Gašenje velikih preduzeća  uzrokuje veliku poplavu štrajkova.

Bošnjaka koji ne klanja vlast svojim postupcima tjera da se krsti.

U Predsjedništvu obavezna je pojedinačna suradnja. Svako sa svakim.

Kao građani   države  koja pripada zemljama trečeg svijeta
sve smo bliže drugom svijetu.

Neće vlast lako pasti ako na izborima zna glasove krasti.

Izlaz iz krize  je  uslovljen našim evolutivnim  uspravljanjem.

Tvrde da svakodnevno tonemo, a mi u pličaku.

Evolutivni put građana Bosne i  Hercegovine  počinje sa   sisanjem i završava se sa   pušenjem. Dođeš ga na isto.

Kontejneri su bezbjednosno opasni. Sve više građana u njima rovari.

Poslanik diže svoju ruku u državni budžet.

Parlament ima više klapa  koje imaju raznovrstan repertoar.

Bosna i Hercegovina je  srcolikog oblika. Zato često i krvari.

Narodi Bosne i Hercegovine imaju luksuzno
opremljene svoje narodne skupštine.

Ako  nevolja zbližava ljude proglasimo  vanredno stanje.

Boj se onog ko te  tapše: čeka vrijeme da  te  hapse.

Što manji natalitet to manje nezaposlenih.

Sve sami majstori svog  zanata.
A niko da popravi državni aparat.

Uvodeći sebe i svoje  u raj. Uveli su   nas i naše  u pakao.

Ukazano povjerenje pošteno je odležao.

Zbog svakojakih sinova Matica Bosna morala je postati mačeha.

Vjera u bolje sustra je  mit(o).

Da Srbija nije imala Kosovo Kosovo bi imalo Srbiju.

Velikodušno od narodne vlasti.
P(r)olupali su lončiće pa norodu dali kazane.

narcological-room 

Alexei Talimonov - ENGLAND

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

O'stoja

"STRAŠNI O' STOJA"

Miloš Krnjetin - SERBIA

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

Straka

STRIP PROVALE - Outbreak

Franja Straka - SERBIA


Copyright © Zikison, 2008/2009. Autors & Zoran Matic Mazos. All Rights Reserved.
Sva prava zadržana. Zabranjena je reprodukcija u celini i u delovima bez dozvole.